Osim što pogoduju vitkoj liniji i zdravlju srca, bademi imaju i brojne druge prednosti. Pročitaje još o zdravstvenim beneficijama jezgre badema.
Kažu za badem da je među najzdravijim namirnicama na svijetu. Zbog čega je badem tako dobar?
Iako mnogi misle da badem pripada grupi orašastih plodova, riječ je o koštuničavom voću, što znači da je badem u bliskom srodstvu sa šljivom, višnjom, marelicom i breskvom.
Plodovi badema, odnosno jezgre ove koštice su oduvijek jako cijenjene, što zbog okusa, što zbog zdravlja, a sve je to doprinijelo velikom širenju biljke svugdje po svijetu, gdje god klima dopušta biljci slobodan rast.
U Kaliforniju je badem donesen tek u 18. stoljeću, a danas je ta država SAD-a najveći proizvođač badema u svijetu.
Ako želimo uraditi podjelu badema, onda kažemo da su poznate dvije vrste badema koje najlakše raspoznajemo, a to su slatki badem (Prunus amygdalis dulcis), odnosno badem koji skoro svakodnevno konzumiramo, i gorki badem (Prunus amygdalis amara).
Gorki badem zbog svoje gorčine ne konzumiramo kao namirnicu, pogotovo ne kao poslasticu, ali se koristi u raznim preparatima zbog izrazito visoke koncentracije vitamina B17.
U nastavku teksta pisat ćemo o slatkom bademu, kojeg svakodnevno konzumiramo
Zanimljiva naučna otkrića daju nam naslutiti da badem može spriječiti pojavu dijabetesa tipa 2
Naime, neke novije studije pokazuju da svakodnevnim konzumiranjem badema utječemo na smanjivanje porasta šećera u krvi nakon obroka. Ova ljekovita namirnica jako dobro djeluje na naš organizam, kao i osjetljivost organizma na inzulin.
Dokazano je da, ukoliko osoba koja već boluje od dijabetesa tipa 2 uzima badem, smanjuje se potreba za umjetnim inzulinom. Osim toga, redovna upotreba badema u ishrani smanjuje razinu lošeg kolesterola, a podiže razinu dobrog kolesterola u krvi.
Stoga ne čudi što su se našli na listi među 50 najzdravijih namirnica svih vremena. Otkrivamo neke manje poznate činjenice o ovim plodovima.
Bademi su istog roda kao i breskve – Orašasti plod kojeg nazivamo bademom tehnički je voće tvrde ljuske koje raste na drvu badema, a pripada obitelji prunusa. Ova kategorija uključuje stabla koja daju jestivo voće poput trešanja, šljiva, breskvi i nektarina. (Zar vam koštice tog voća ne nalikuju orašastim plodovima, kad malo bolje razmislite). Bademi i voće koje spada u istu skupinu mogu prouzročiti iste alergijske reakcije.
Spadaju u orašaste plodove s najnižom kalorijskom vrijednošću – 30 grama badema sadrži približno isto kalorija (160) kao indijski oraščići i pistaciji. Imaju više kalcija nego bilo koje drugo orašasto voće. Sadrže i devet grama nezasićenih masti koje nisu štetne za srce, šest grama proteina, i 3,5 vlakana u samo jednoj porciji.
Najbolji su sirovi ili suho prženi – Kupujete li pakiranje badema u trgovini vodite računa da nisu prženi u nezdravim masnoćama. Radije potražite sirove ili pržene bez ulja i masnoća.
Napravite bademovo mlijeko – Sve što trebate su bademi, zaslađivač po vlastitom izboru, malo vode i blender!
Dobri u borbi protiv srčanih bolesti – Bademi, prema istraživanju iz 2006. godine, sadrže prilično visoku količinu elemenata za borbu protiv bolesti. Samo 30 grama badema ima jednaku količinu polifenola kao i šalica brokule ili zelenog čaja. Polifenol je antioksidans koji pomaže u borbi protiv bolesti srca. No, budući da je to istraživanje financirao kalifornijski Odbor za promociju badema, treba ga uzeti s dozom opreza.