Ukrajina želi napraviti turističku atrakciju na mjestu jedne od najvećih nuklearnih katastrofa u povijesti, a Černobil svake godine bilježi sve veći broj turista. Prema stranim izvorima, prvi turisti su se na ovom mjestu pojavili 20-ak godina nakon katastrofe, kada su fanovi igrice S.T.A.L.K.E.R masovno odlazili vidjeti ovo napušteno mjesto koje su upoznali u virtualnoj stvarnosti.
Novi „boom“ turista dogodio se 2016. godine, kada su brojni mediji izvještavali o ogromnoj čeličnoj kupoli New Safe Confinement koja je kliznula izvan sarkofaga kojim je bio obavijen nuklearni reaktor broj 4, koji je eksplodirao 26. travnja 1986. godine.
Černobil serija izazvala veliki interes
Tri godine kasnije, HBO je lansirao hit-seriju „Černobil“, te izazvao ogroman interes javnosti, što je posljedično dovelo do povećanog interesa turista. Prema nekim procjenama, broj turista u to vrijeme povećao se između 30 i 40 posto, što je uistinu znatan rast.
Serija „Černobil“ na dramatičan je način prikazala događaj iz travnja 1986., rušila je rekorde gledanosti, a ocijenjena je najvišim ocjenama na relevantnim portalima. Predsjednik Ukrajine, Volodymyr Zelensky, u dogovoru s ukrajinskom vladom, odlučio je kapitalizirati jezivu intrigu, te donio odluku da Černobil postane službeno turističko mjesto.
Volodymyr Zelensky od katastrofe napravio turističko mjesto
„Moramo ovom teritoriju Ukrajine dati novi život. Do sada je Černobil bio negativan dio brenda Ukrajine, a sada je pravo vrijeme da se to promijeni“ – objasnio je tada odluku. Predsjednik Ukrajine, koji je imenovan na najvišu državnu poziciju u svibnju, 10. srpnja potpisao je dekret o pokretanju Strategije razvoja Černobila, s ciljem uvođenje reda u tzv. Zonu isključenja i obližnji grad Pripjat.
Ideja je bila napraviti posebne rute na kopnu i vodi, kontrolne točke i zelene koridore, te smjestiti Černobil na turističku kartu s drugim destinacijama takozvanog „mračnog turizma“. To je u velikoj mjeri imalo smisla, jer su s vremenom Černobil i Pripjat postali leglo korupcije, neovlaštenog pristupa i kriminala (krađa).
Sada u tom mjestu divlje životinje slobodno šetaju, flora i fauna raste, a napušteni domovi, igrališta, zabavni park, škole i poslovni prostori vraćaju pravu sliku grada kojeg je zadesila atomska katastrofa.
Je li Černobil najveća nuklearna katastrofa?
Mnogi se s pravom pitaju – je li se u Černobilu dogodila najveća nuklearna katastrofa u povijesti čovječanstva? Kao i kod drugih katastrofa, postoje ljestvice koje rangiraju nuklearne katastrofe. Na ovoj ljestvici ima sedam razina, a među najveće katastrofe (sedme razine) ubrajaju se nuklearne katastrofe u Černobilu (1986.) i Fukushimi (2011.). Mnogi stručnjaci smatraju da ima puno većih nuklearnih katastrofa koje se kontinuirano događaju.
„Dok je Černobil ispustio najviše radioaktivnih čestica odjednom, drugi nuklearni događaji ispustili su daleko više radioaktivnih izotopa u atmosferu. Černobil je izbacio oko 45 milijuna kirija radioaktivnog joda u atmosferu, između ostalog. Njega apsorbira ljudska štitnjača, a može uzrokovati bolesti štitnjače i rak štitnjače. Procjenjuje se da su američki i sovjetski testovi nuklearne bombe oslobodili oko 20 milijardi kirija radioaktivnog joda između 1945. i 1962. godine.“ – objavila je Kate Brown, profesorica znanosti, tehnologije i društva na uglednom Massachusetts institutu za tehnologiju (MIT).
Zelensky želi turizam, no stručnjaci upozoravaju
„Černobil je jedinstveno mjesto na planet. Ovdje priroda ponovno oživljava nakon globalne katastrofe koju je izazvao čovjek, gdje postoji pravi ‘grad duhova’. Ovo mjesto moramo pokazati cijelom svijetu: znanstvenicima, ekolozima, povjesničarima, turistima.“ – smatra predsjednik Ukrajine, Volodymyr Zelensky.
Iako bi korištenje povijesnog prostora poput Černobila moglo u ukrajinsko gospodarstvo ubrizgati novce, te motivirati poduzetnike da ožive prazne gradove koji okružuju “mrtvu zonu”, postoje značajne mane i opasnosti u toj ideji, na koje upozoravaju strani stručnjaci.
Radioaktivna prašina još uvijek prekriva tlo
Tlo je i dalje prekriveno plutonijem, cezijem, stroncijem i americijem — radionuklidima (atomima koji emitiraju zračenje) – koji mogu predstavljati potencijalno ozbiljne zdravstvene rizike za one koji ih dodiruju ili udišu. Neka su područja radioaktivnija, a time i opasnija od drugih.
“Černobil je bio najgora nuklearna nesreća u ljudskoj povijesti. Bez obzira na to što se nesreća dogodila prije više od 35 godina, ovaj prostor ostaje jedna od radiološki najkontaminiranijih mjesta na zemlji.” upozorava Jim Beasley, izvanredni profesor na Sveučilištu Georgia, koji proučava divlje životinje u Zoni isključenosti od 2012.
Koliko ljudi je poginulo u Černobilu
U samoj eksploziji službeno je poginula 31 osoba. Neposredno nakon eksplozije njih preko 4 tisuće. Evakuirano je preko 350 tisuća ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je ukupan broj umrlih od raka 9.000, što je daleko manje od bjeloruske studije koja je procijenila broj umrlih na 115.000.
Posljedice zračenja (rak, tumor) sasvim su sigurno usmrtile puno veći broj ljudi u narednim godinama. Prema procjenama raznih stručnjaka, direktan utjecaj na zdravlje osoba u ovoj katastrofi kreće se između 200 i 400 tisuća. Ovisno o izvorima, brojke se razlikuju, a točne brojke nije moguće precizirati.
Černobilska katastrofa je u početku zataškavana
Zanimljivo je da Sovjetske vlasti u početku nisu informirale građane o nemilom događaju. Možda bi to i dan danas bio veliki misterij da švedski meteorolozi nisu primijetili visok stupanj radioaktivnosti u zraku. Istovremeno, iz Moskve su dolazile informacije da je sve u redu, da je u pitanju manji požar koji je ugašen, da su ljudi u redu, te da spremaju vjenčanja i pecaju na rijeci Pripjat.
Upravo činjenica da je katastrofa duže zataškavana dovela je do obolijevanje puno većeg broja ljudi. A upravo je Pripjat najviše stradao, grad koji je sagrađen za radnike koji su radili u nuklearnoj elektrani, a brojao je preko 50 tisuća stanovnika.
Razina radijacije u Černobilu
Velik broj turista koji želi posjetiti Černobil želi se dodatno informirati, prije svega razinu radijacije na tom prostoru, te dodatne savjete ne što paziti.
„Razina radijacije unutar Zone isključenosti uvelike varira od lokacije do lokacije. Što ste dulje izloženi, to je veći budući utjecaj. Educirajte se prije puta, budite oprezni dok se nalazite u Zoni isključenosti. Nosite odjeću koju ste spremni baciti nakon puta. Koristite rukavice i maske, izbjegavajte biljni svijet i odlazak duboko u šumu.“ – savjetuje dr. T. Steen, koji predaje mikrobiologiju i imunologiju na Medicinskom fakultetu u Georgetownu, te nadzire istraživanje radijacije u organizmima na mjestima nuklearne katastrofe.
Černobil i Pripjat mogu biti sigurni
„Navedena područja nisu očišćena nakon katastrofe i ostala su visoko kontaminirana radijacijom. Istraživanja su pokazala da su biljke, mahovina i gljive koje tamo rastu radioaktivne. Jesti ili piti na tom području nije sigurno.
Oni koji ostanu na asfaltiranim stazama, koje su službenici očistili, imaju mnogo manju vjerojatnost da će apsorbirati štetne toksine. Općenito govoreći, Černobil može biti siguran, ali ovisi o tome kako se ljudi ponašaju.“ – dodaje dr. T. Steen.
Turisti se ne ponašaju odgovorno
A realno stanje na terenu je nešto sasvim drugačije od preporuka. Priča o lošem ponašanju turista je na pretek. Primjerice, velik je broj turista ulazi u autiće u zabavnom parku samo kako bi slikali selfie. Mnogi ne poštuju preporuke, a velik broj turista viđen je kako bez ikakve zaštite šeta Pripjatom. Veći broj turista znači i veći rizik.
„Negativni aspekti koji se u potpunosti zanemaruju su zdravstveni i sigurnosni problemi dovođenja i izlaganja velikog broja ljudi riziku od ove vrste kontaminacije. Što je više prometa, ima više prašine, a prašina je ovdje kontaminirana.“ – upozorava Timothy Mousseau, biolog i profesor na Sveučilištu u Južne Karoline.
Turizam može pomoći Černobilu i znanstvenicima
Teoretski, veći vladin nadzor nad Černobilom mogao bi pomoći u obuzdavanju neodgovornih turista, a osobito ako će financijska ulaganja u Zonu isključenja pomoći u očuvanju tamošnjeg grada duhova i dovesti više stražara i kontrolnih točaka da patroliraju tko dolazi i odlazi.
Trenutno turisti za sobom ostavljaju smeće, prekapaju po napuštenim domovima i zgradama i, prema Mousseauovom iskustvu, kradu istraživačku opremu. Kamere koje je sakrio u dubinama najradioaktivnijih dijelova zone kako bi snimio divlje životinje koje proučava su uništene ili ukradene.
Znanstvena istraživanja mogu biti od velikog značaja
Desetljećima su biolozi, ekolozi i medicinski istraživači proučavali uglavnom netaknuto područje Zone isključenja. Proučavali su mutacije DNK u biljkama i kukcima, pticama i ribama. Kako su veći sisavci, poput losova, vukova i lisica ponovno okupirali okolne šume. Biolozi su istraživali tragove o načinima na koje je kratkoročna i dugotrajna izloženost zračenju promijenila njihovo zdravlje.
Znanstveno, ne postoji mjesto na zemlji poput Černobila, mnogi stoga ovaj prostor nazivaju “živim laboratorijem.” Priljev ljudi – osobito onih bezobzirnih – mogao bi ga uništiti.
„Ovo je doista jedino dostupno mjesto na planetu gdje se ova vrsta istraživanja može provoditi u prostornoj i vremenskoj mjeri koja omogućuje važna znanstvena otkrića. S obzirom na povećanu upotrebu zračenja u tehnologiji i medicini, a u budućnosti na Marsu i svemiru, moramo znati puno više o zračenju i njegovim učincima na biologiju i organizme. A Černobil pruža jedinstveni laboratorij za ovu vrstu istraživanja“, rekao je Mousseau.
Černobil – posjetite ga ili ne?
Zaključak članka o Černobilu i putovanju na mjesto najveće nuklearne katastrofe ostavit ćemo vama. Činjenica je da je velik broj ljudi posjetio Černobil, a trenutno nema dostupnih informacija o štetnim posljedicama. No, neke posljedice potencijalno se mogu pojaviti u budućnosti.
Svakako, naš je savjet da na ovakva mjesta putujete dobro informirani, te se pridržavate svih uputa koje dobijete od turističkih vodiča. Pravila ponašanja na mjestima kao što je Černobil vrlo su bitna, a slijedeći pravila štitite sebe, druge turiste i sve osobe i istraživače koji na tom prostoru rade.
