Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

alternativa.hr

Znanost

Zlato – plemeniti metal koji kroji ljudske sudbine

Zlato je utkano u povijest ljudskog roda i ljudima je njegova vrijednost uvijek bila iznimno visoka. Traganje za zlatom dio je povijesti čovječanstva još od vremena najstarijih civilizacija, a bogatstvo u zlatu je vrlo često bilo razlog podjele na staleže. 

Nažalost, zlato je često vezano i uz neke crne dane povijesti, kada je pohlepa za zlatom premašivala cijenu ljudskih života. Tako je nastala i poznata uzrečica „auri sacra fames“ ili „prokleta glad za zlatom“.

Mnoge uzrečice vezane uz zlato još se i danas koriste te govore o zlatu kao o vrlo vrijednoj stvari. „Zlata vrijedan“ opisuje čovjeka koji je vrlo radišan i nezamjenjiv, „suho zlato“ opisuje stvari koje čuvamo jer su nam jako vrijedne, a mnogi izraz „zlato moje“ koriste u razgovoru s ljudima koje vole.

Jedan od najpoznatijih događaja iz bliže povijesti, a koji je bio striktno vezan uz zlato bila je tzv. Zlatna groznica ili Gold Rush je naziv za seriju potraga za zlatom koje su se odvijale u 19.stoljeću, a uključivale su SAD, Australiju, Kanadu, Južnu Afriku i Brazil. Na stotine tisuća ljudi preselilo se u te krajeve ponukani potragom za ovim vrijednim metalom. 

Što znamo o zlatu?

Zlato nije niti najrjeđi, a niti najvredniji metal – to je rodij, čija je cijena obično oko osam puta veća, izuzev u doba ekonomske krize kada cijena zlatu skače. Zlato se u prirodi može naći u njegovom elementarnom stanju. 

Primarna nalazišta grumenja zlata su vulkanske stijene, ali u slojevima kvarca zna se pronaći i zlatnih žila. Koja su onda sekundarna nalazišta? To su ona koja su nastala vanjskim utjecajima kao što je recimo erozija tla pa su uzrokovala da se stijene u kojima se nalazi zlato troše i da zlato dospije u rijeke ili potoke prirodnim putem. 

Zlata najviše ima u moru, jer se ne vadi, a kalkulacije govore da je riječ o barem deset milijardi tona zlata. Ali zašto se zlato onda ne vadi iz mora? Zato što je cijena njegovog vađenja i opreme višestruko veća nego potencijalno nalazište.

U prošlosti su mnogi tragači zlata imali nesreću da pronađu „budalino zlato“, a riječ je o kristalu piritu koji izgleda baš kao zlato. Zlato i pirit se razlikuju po gustoći pa je najlakši način provjere je li riječ o zlatu ili o piritu taj da ih se ispere u vodi. Zlato će se spustiti na dno posude dok će lakši pirit otići zajedno sa vodom i drugim česticama.

Zlatni nakit – omiljen  diljem svijeta

S obzirom na to da se većina zlata koristi za proizvodnju nakita potrebno je znati nekoliko bitnih stvari o zlatnom nakitu i kako se proizvodi.

Kemijski element za zlato je Au, i dolazi od latinske riječi aurum što u prijevodu znači „sjaj zore“. 

Potpuno čisto zlato ne može se obrađivati za nakit jer nije pogodno pa se koriste razne legure s drugim vrstama metala: srebro, platina, bakar, nikal. Ti metali mogu promijeniti boju zlata pa će kombinacija zlata s paladijem, platinom i niklom stvoriti bijelo zlato, a crveno nastaje u kombinaciji s bakrom. Najskuplje bijelo zlato sadrži samo zlato i paladij.

Udio zlata u nakitu možemo saznati kroz mjeru za čistoći zlata koja se zova karat. Potpuno čisto zlato ima 24 karata, a 18- karatno zlato ima 18 dijelova zlata i 6 dijelova drugog metala, itd.

Vrlo često to možemo otkriti i pomoću troznamenkastog broja koji označava udio zlata u nakitu. Primjerice, oznaka 585 (što je 14-karatno zlato) reći će nam da je udio zlata u tom nakitu 58,5%.

Upotreba zlata u raznim industrijama i medicini

Osim što se upotrebljava za izradu nakita, zlato se koristi i u druge svrhe. Od njega se izrađuju zlatne poluge i kovanice koje se koriste kao zamjena za valute, a koristi se i u staklarskoj industriji. 

Zlato se vrlo često koristi i u stomatologiji, i nije neobično da se koristi za ukras zubala. Prva zlatna legura primijenjena u stomatologiji bila je legura zlata, srebra i bakra.

Mnogo američkih repera i slavnih osoba nosi tzv. golden grillz, zlatne navlake za zube kojima pokazuju svoj status.

Zlato je oduvijek imalo jak simboličan značaj, primjerice u sportu i zabavnoj industriji gdje se zlatnom medaljom ili peharom nagrađuju prva mjesta koji su sinonim za uspjeh, a često se koriste i kao glavni motiv u raznim casino igrama, kakve imaju Rizk i drugi online casinoi.

Zlato se koristi i u prehrambenoj industriji, i to kao bojilo pod oznakom E175. Jestivo zlato se koristi kako bi povratilo prirodnu boju hrani koja je već termički obrađena. Često se koristi kao ukras za slastice i za pića, a potpuno je sigurno i bezopasno za konzumaciju.

Zlato nije novost ni u svijetu kozmetike. Mnogi Spa centri i kozmetički saloni ga koriste u tretmanima za njegu tijela i lica, a poneki nude i oblaganje tijela zlatnim listićima. Najčešće se koristi za tretmane zrele i suhe kože kojoj treba pomlađivanje.

Koloidno zlato tj. zlato rastopljeno u vodi često je dio raznih kozmetičkih proizvoda, a sve zbog svoje sposobnosti da pomladi kožu i smanji upale.

Korištenje zlata u području medicine nije nikakva novost jer se još početkom 19. stoljeća koristilo kao lijek za sifilis. Upotreba se proširila i u 20.stoljeću kada su njime počeli liječiti tuberkolozu

Danas su u upotrebi soli zlata i one se koriste u liječenju reumatskih bolesti. Dokazano je da usporava deformiranje kostiju, a ponekad utječu i na povlačenje bolesti. Zlato se dobiva putem injekcije.

JESTE LI ZNALI?

  • Jeste li znali da se za proizvodnju nakita koristi gotovo 75% količine proizvedenog zlata? 
  • Jeste li znali da Francuzi šampanjcu dodaju zlatnu boju kako bi naglasili plemenitost pića.
  • Englezi obožavaju jestivo zlato pa ga mnoge slastičarne koriste kako bi slastice dobile luksuzni izgled.
  • Zlato je toliko podatno da se od 1 grama zlata može izraditi tanka zlatna žica duga 165 metara.
  • Žene u Indiji posjeduju oko 11 % svjetskog zlata, što je više nego Amerika, Njemačka i Švicarska imaju zajedno.
  • U Australiji je napravljen zlatnik iznimne vrijednosti, težak 1 tonu i čistoće od 99,99%.
  • Veći dio zlata je na Zemlju stigao putem meteora.
  • Najstariji zlatni nakit na svijetu nađen je u Europi i datira u 4. tisućljeće p.n.e.
  • Većina svjetskog zlata je reciklirano jer zlato ima odličnu sposobnost reciklaže.
  • U Dubaiju postoje automati za kupnju zlata, zovu se „Gold to go“ i mame poglede svojom izuzetno jakom zlatnom bojom.
Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Provjerite još i ovo

Sport

Jedan od najvažnijih organa u našem tijelu je srce. Srce djeluje kao pumpa koja pumpa krv po tijelu i opskrbljuje ga kisikom i hranjivim...

Zdravlje i ljepota

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), komentirao je moguće scenarije oko koronavirusa u Hrvatskoj, ali i u svijetu. I pritom je...

Zdravlje i ljepota

U posljednjih 6 dana zabilježeno je 21 novi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, a od toga u jučerašnjem danu zabilježeno je njih 11. To je...

Kako liječiti

Pitate se dali je moguće upalu pluća liječiti vitaminom C? Prema nekim novim istraživanjima čini se da je moguće. Ako vas zanima kako, pročitajte...