Prehlada je jako učestala bolest, čak je toliko učestala da za nju znamo da nastupa češće nego sve ostale bolesti zajedno.
Unatoč tome što smo upoznali prehladu, neizbježno je da skoro svaki čovjek barem jednom u svom životu oboli od ove bolesti.
Većina ljudi se prehladi nekoliko puta svake godine, obično u jesen, zimi i u proljeće. Mnogi istraživači opazili su da dio populacije, otprilike šest do deset posto, nikad nije prehlađeno. Zbog čega je tako? Najvjerojatnije zahvaljujući prirodnoj otpornosti u kojoj važnu ulogu ima pravilna prehrana i fizičko stanje organizma. Postoji oko 200 vrsta virusa koji mogu uzrokovati prehlade.
Infekcija obično nastupa oko 20 sati nakon što virus uđe u organizam. Prehlada je najčešće izazvana virusnom infekcijom, a ne kako se uglavnom misli, udisanjem hladnog zraka. Kad nastupi infekcija dolazi do promjene u fiziologiji sluznice nosa i grla pa se javljaju karakteristični simptomi.
Još o prehladi, simptomima i liječenju prirodnim lijekovima
Nerijetko se simptomi prehlade, zbog sličnosti, miješaju sa simptomima alergija, a često se u govoru i gripa poistovjećuje sa prehladom. Gripu, isto kao i prehladu, uzrokuje virus, ali virusi gripe pripadaju drugoj porodici. Antibiotici kod prehlada i gripe zbog toga neće imati učinka, ali namirnice bogate vitaminom C u razdobljima prehlada mogu biti od najvećeg značaja, jer on ublažava simptome prehlade i ujedno jača imunološki sistem.
Drugi najčešće spominjan nutrijent, pored vitamina C, koji može pomoći u slučajevima virusnih oboljenja je cink. On sprječava razmnožavanje nekih virusa, čime se mogućnost nastanka komplikacija i trajanje oboljenja smanjuje. Zanimljivo je da muškarac gubi cink sjemenom, kao što žena gubi željezo menstruacijom. Dnevne potrebe za cinkom su 15 miligrama.
Vitamin A tijekom prehlada ima također vrlo važnu ulogu. Naime, vitamin A ‘dajući snagu’ staničnim membranama, te on pomaže u zaštiti sluznice usta, nosa, grla i pluća, pa stoga smanjuje podložnost, ali i učinak infekcija.
Ako je prehlada praćena povišenom temperaturom (ali i ona koja nije), unos tečnosti treba da bude veći nego inače, kako bi se nadoknadila ona znojenjem izgubljena i što bolje izbacili otrovi iz organizma. Dobar izbor prilikom prehlade mogu biti različiti čajevi, najbolje domaći, poput čaja od kamilice, žalfije, mente, lipe, jabuke, šipka, i slični čajevi, a najbolje ih je zasladiti medom.
Voćni sokovi mogu razbiti monotoniju svakodnevnog pijenja čaja. Pri tom je bolji izbor voćni sok nego sirup, pogotovo svježe iscijeđeni. Ne treba zaboraviti ni pileću juhu, jer piletina sadrži cink!
Bijeli i crni luk također se preporučuju jer sadrže prirodne materije (poput antibiotika) koje pozitivno djeluju na imunološki sistem.
