Svatko od nas ponekad dobije glavobolju, ali veliki broj ljudi dobije glavobolju najmanje jednom tjedno. Kako je liječiti?
Procjenjuje se da je oko 90 posto glavobolja izaziva napetost, i takva se glavobolja javlja na stražnjem dijelu vrata ili na potiljku i širi se prema naprijed, dok je bol potmuo i neprekidan, bez pulsiranja.
Migrena, višestruke glavobolje koje se javljaju odjednom na više područja, te glavobolje nastale zbog nedostatka kofeina, koje spadaju u drugih 10 posto, izazvane su otvaranjem i zatvaranjem, proširenjem i sužavanjem, krvnih sudova u glavi, koji aktiviraju živce prijenosnike osjetila boli.
Klasična migrena je žestoka i pulsirajuća glavobolja, koja obično zahvaća samo jednu stranu glave i uobičajeno joj prethode smetnje vida. Često je prate mučnina i povraćanje. Kod žena se migrena često javlja pred nastupanje menstruacije ili tijekom trudnoće, a kod otprilike tri četvrtine žena one nestaju nakon menopauze.
Nijedna pojedinačna prirodna terapija, ili farmaceutska, nije učinkovita za sve oblike glavobolje. Međutim, postoji određeni broj ljekovitih biljaka koje mogu liječiti pojedine oblike glavobolje.
Lovor (Laurus nobilis). Lovor sadrži spojeve zajedničkog znanstvenog imena partenolidi, koji su krajnje korisni u sprječavanju migrene. Iako mehanizam te vrste glavobolje nije potpuno shvaćen, čini se daje može izazvati oslobađanje prijenosnika živčanih impulsa serotonina iz krvnih stanica, odnosno krvnih pločica. Partenolidi sprječavaju oslobađanje serotonina iz krvnih pločica.
Bratić (Tanacetum parthenium). Već je više od deset godina otkako je bratić mojoj svastici pomogao da se oslobodi migrene. Bratić uspješno djeluje kod otprilike dvije trećine onih koji ga stalno koriste. Ljudi koji koriste bratić često upotrebljavaju svježe listove, jedući jedan do četiri lista dnevno, kako bi spriječili pojavu migrene. Ako možete doći do svježe biljke, a ona je vrlo česta ukrasna biljka, mogli biste to kušati, ali ne očekujte da lišće ima dobar ukus. Kod otprilike 10 do 18 posto ljudi koji jedu svježi bratić dolazi do stvaranja rana u ustima i/ili upale usta i jezika. Dobra je vijest da ne morate jesti lišće kako biste se u potpunosti okoristili ovom biljkom. Možda ćete te neželjene prateće pojave moći izbjeći tako što ćete pripraviti čaj od otprilike dva do osam svježih listova. Dodajte ih u uzavrelu voda, ali ih nemojte kuhati, jer kuhanje može razgraditi aktivne partenolide. Ovu biljku možete nabaviti i prerađenu u kapsule, što je uistinu najlakši način njezinog uzimanja. Ovisno o snazi tako prerađene biljke, doze mogu varirati od jedne kapsule (60 miligrama) do šest kapsula dnevno (oko 360 miligrama) svježeg lista u prahu ili dvije 25-miligramske kapsule smrznutog suhog lista. Bratić u kapsulama prodaje se u mnogim biljnim ljekarnama i prodavaonicama zdrave hrane. Ako vam je teško utvrditi učinkovitu dnevnu dozu, svakako se o tome posavjetujte sa svojim liječnikom. Jedno upozorenje: trudnice ne bi trebale uzimati bratić, jer on u nekim slučajevima može izazvati pobačaj, dok ga dojilje ne bi trebale koristiti zbog mogućnosti da sastojci biljke preko majčina mlijeka dospiju u organizam dojenčeta. Napokon, dugotrajni korisnici često izvješćuju o njegovu blagom smirujućem, sedativnom djelovanju što, ovisno o temperamentu korisnika, može i ne mora biti dobrodošlo.
Vrba (Salix, različite vrste). Komisija E, stručno i savjetodavno tijelo njemačke vlade za upotrebu ljekovitog bilja, podržava upotrebu kore vrbe kao učinkovitog sredstva protiv glavobolje i svih ostalih bolesti koje se liječe aspirinom, farmaceutskim derivatom sastojaka iz vrbove kore. Kad travari govore o vrbovoj kori kao o biljnom aspirinu, obično spominju bijelu vrbu (S. alba). Ali kora te vrste sadrži relativno male količine salicina, kemikalije slične aspirinu, koja ublažuje bol. Ako želite snažnije sredstvo protiv glavobolje po jednoj šalici čaja, neke druge vrste vrbe su učinkovitije: S. daphnoides, S.fragilis i S. purparea. Komisija E za liječenje glavobolje preporučuje uzimanje 60 do 120 miligrama salicina, što odgovara jednoj žličici kore s visokim sastavom salicina ili otprilike jednoj i po žličici kore bijele vrbe. U probavnom se traktu apsorbira više od 86 posto salicina iz kore vrbe, čime se za razdoblje od nekoliko sati osigurava dovoljna razina te kemikalije u krvi. Ukoliko ste alergični na aspirin, vjerojatno ne biste trebali koristiti niti biljke sličnog sastava. Ako vam aspirin stvara uznemirenost želuca, trebali biste znati da će isti učinak izazvati i vrbova kora. Ali opet, možda i ne mora biti tako. Britanski naturopat i osteopat Leon Chaitow tvrdi kako “za razliku od aspirina, koji je izdvojena, koncentrirana kemikalija, vrbova kora ima blago djelovanje, bez želučanih smetnji što ih izaziva aspirin”. Također, ni aspirin niti njegove prirodne zamjene nemojte davati djeci s glavoboljom uzrokovanom virusnim infekcijama, poput prehlade i gripe, jer postoji mogućnost nastanka tzv. Reyeova sindroma, potencijalno fatalnog stanja koje oštećuje jetra i mozak.
Pupoljka (Oenothera biennis). Pupoljka je jedan od najboljih izvora fenilalanina, supstancije koja ublažava bol. Za ljude koji pate od kronične glavobolje, nutricionisti preporučuju dnevnu dozu od šest do osam kapsula ulja pupoljke. Drugi dobri izvori fenilalanina, poredani od najbogatijih prema siromašnijima, su potočarka (Nasturtium officinale), mladice graha, soja, u tropskim krajevima često uzgajani golublji grah (Cajanus cajan), zatim vučji bob (pripadnici porodice Lupinus), lišće lobode (Chenopodium ambrosioides), kikiriki, leća, dugački grašak (Vigna unguiculata sesauipedalis), špinat, rogač i zgnječeni bijeli orah (plod sjevernoameričkog stabla iz porodice oraha, Juglandaceae).
Bijeli (Allium sativum) i crveni luk (Alium cepa). Pločaste krvne stanice, koje sudjeluju u stvaranju krvnih ugrušaka, sudjeluju i u izazivanju migrene. Naravno, svoje krvne pločice ne želite u potpunosti uništiti, jer bi u tom slučaju već od male posjekotine na smrt iskrvarili. Međutim, malo manja aktivnost krvnih pločica očito pomaže u sprječavanju migrene. Naturopati predlažu jedenje većih količina bijelog i crvenog luka, zato što te biljke razrjeđuju krv i tako ometaju djelovanje krvnih pločica. Zbog toga se preporučuju i za sprječavanje srčanog udara.
Đumbir (Zingiber officinale). Stanovnici azijskih zemalja za sprječavanje migrene često koriste đumbir.
Ginko (Ginkgo biloba). Jedna je medicinska studija utvrdila da glavobolje često nestanu ako se poveća protok krvi kroz mozak. Upravo to čini ginko, poboljšava krvotok u mozgu.
Crvena (ljuta) paprika (Capsicum, različite vrste). Ljuti sastojak paprike, kapsaicin, također je čudesno sredstvo za ublažavanje bola. Osam studija za koje znam pokazuju da vanjska primjena kapsaicina ometa supstanciju P, kemikaliju za koju znanstvenici vjeruju da igra ključnu ulogu u prijenosu impulsa bola. Uzeta oralno, paprika se čini dobrim sredstvom za suzbijanje glavobolje. Ona je, navodno, najbolji prehrambeni izvor salicilata sličnih aspirinu. Provedene studije pokazale su da kapsaicin pomaže u sprječavanju glavobolja u području sljepoočica i očiju, čiji je bol sličan onome uzrokovanom migrenom. U jednoj maloj studiji, koja je obuhvaćala 12 ljudi s ovom vrstom glavobolje, šestoro ljudi, dakle 50 posto, koji su tijekom razdoblja od nekoliko dana inhalacijom kroz nos uzimali jedan gram kapsaicina tri puta dnevno, osjetili su potpuno olakšanje, četvero je izvijestilo o djelomičnom olakšanju, a samo dvoje nije osjetilo nikakvo poboljšanje. Nekoliko drugih studija pokazuje slične rezultate.
Matičnjak (Melissa officinalis). Prema dr. Normanu G. Bissetu, profesoru farmacije na Kraljevskom koledžu londonskog sveučilišta i autoru knjige Lijekovi pripravljeni na osnovi ljekovitog bilja i fitotarmaceutski preparati, ova biljka može pomoći u liječenju migrene. Takvu primjenu matičnjaka podržava i njemačka Komisija E. Preporučena doza je čaj pripravljen od jedne ili dvije žličice osušene biljke na jednu šalicu uzavrele vode, koji treba ostaviti da se ohladi.
Metvica (Mentha piperita). Kad se pomiješa s malo alkohola i utrlja na sljepoočice, ulje metvice pomaže u ublažavanju glavobolja.
Tušt (Portulaca oleracea) i druga hrana bogata magnezijem. Ako ste skloni glavobolji, nutricionisti preporučuju uzimanje 600 miligrama magnezija dnevno. Inače, uobičajene potrebne dnevne količine magnezija kreću se oko 400 miligrama. Ta veza magnezija s glavoboljom mije posebno zanimljiva, jer je kod ljudi koji pate od migrene ili glavobolje praćene napetošću utvrđen kronični nedostatak magnezija. Također, prema anketama koje je proveo Gallup, poznata američka tvrtka za statistička istraživanja, koju je osnovao čuveni statističar George Horace Gallup, kod oko 72 posto Amerikanaca utvrđenje nedostatak magnezija koji se u organizam unosi hranom. Može li postojati neka veza između niske razine magnezija i glavobolje? Možda. Svakako ne bi škodilo ishranu obogatiti uključivanjem većeg broja namirnica bogatih ovim vitalno važnim mineralom. Osim lisnate zeleni, poput tusta, dobri izvori magnezija među namirnicama su i mahune, te integralne žitarice.
Obični vratić (Tanacetum vulgare). Poput bratića, vratić sadrži partenolide, koji mogu pomoći u sprječavanju pojave migrene. Ipak, trudnice ga ne bi smjele uzimati, jer potencijalno može izazvati pobačaj.
Timijan (Thymus vulgaris). Medicinski antropolog dr. John Heinerman, autor Heinermanove enciklopedije voća, povrća i ljekovitog bilja, preporučuje ispijanje čaja od timijana. Kušajte dodati jednu žličicu osušene biljke na jednu šalicu vruće vode. On predlaže i upotrebu ove biljke u oblozima, pomoću kojih se smiruju bolni mišići vrata, ramena i leđa, koji mogu pridonijeti pojavi glavobolja praćenih napetošću.
Kurkuma (Curcuma longa). Kao što smo već spomenuli, mogli biste kušati ovu biljku s dobrim protuupalnim djelovanjem, posebno u kombinaciji s nekom drugom biljkom, npr. s đumbirom.
