Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

alternativa.hr

Razno

Zdrava i pravilna ishrana – Zdravstveno sigurna hrana znači i da ona nije kontaminirana ni mikrobiološki, ni kemijski ni radiološki

Ne treba posebno naglašavati kako je važno u ishranu uvoditi mnogo raznog voća i povrća.

Pored toga, dnevno nam je potrebno i do 100 grama mesa, prvenstveno mesa od peradi i ribe, te male količine ulja dobre kvalitete.

O pravilnoj ishrani danas se mnogo govori, ali se najčešće ne zna točno što se podrazumijeva pod pravilna ishrana, jer se u svakodnevnom govoru često spomene zdrava ishrana.

Po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, pravilna ishrana se zasniva na unošenju velike količine svježeg povrća i voća, cerealija ili žitarica, te manje količine mesa od peradi ili kvalitetne ribe i sve to začinjeno sasvim malom količinom ulja dobrog kvaliteta. Zdravstveno sigurna hrana znači i da ona nije kontaminirana ni mikrobiološki, ni kemijski ni radiološki, jer ima mišljenja da i ovako zagađena hrana može biti uzrok pojavljivanja malignih bolesti. Sva hrana koja se uvozi, posebno iz predjela gdje je velika vlaga i visoke temperature, mora biti pregledana na postojanje mikro-toksina.

I prilikom čuvanja, naročito zrnaste hrane, treba izbjegavati prostorije s visokom vlažnošću i visokom temperaturom. Obaveza proizvođača je da na svakom pakovanju hrane istaknu nutritivni sastav, dakle ne samo što je hrana po sastavu i koliko konzervansa sadrži, nego i što u 100 grama jestivog dijela ima od hranljivih i zaštitnih materija, koliko energije i dozvoljenih dijetnih vlakana sadrži.

Kada se govori o svježem voću i povrću, podrazumijeva se da se radi o onom koje sadrži mineralne materije, vitamine i dosta vode, što znači da im je energetska vrijednost mala. Hrana od žitarica treba da bude od cijelog zrna. Crna brašna su bitna za prevenciju mnogih bolesti, pa i malignih, jer u njima ima mineralnih, hranljivih i materija koje imaju osobine da poboljšavaju zdravlje, kao što su selen, cink, kalcij, željezo i magnezij. Sadrže i dijetna vlakna, kao i materiju lignan, koje zauzimaju značajno mjesto u prevenciji malignih i kardiovaskularnih bolesti.

Dnevno ne bi trebalo da unosimo više od 80 do 100 grama mesa, a trebalo bi da zaboravimo na crvena mesa. Kada se govori o uljima, moraju biti dobrog kvaliteta, biljnog porijekla, u tečnom stanju, dobivena hladnim cijeđenjem. Neke masne kiseline koje se nalaze u uljima su od Svjetske zdravstvene organizacije ustanovljene kao faktor rizika za pojedine lokalizacije malignih bolesti, pa se zato savjetuje da, osim o kvalitetu ulja, povedemo računa i o njegovoj količini u ishrani. Način pripreme hrane također je važan za očuvanje zdravlja. Preporučuje se obariti namirnice, a voće i povrće bi trebalo da uzimamo prijesno (termički neobrađeno).

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Provjerite još i ovo

Sport

Jedan od najvažnijih organa u našem tijelu je srce. Srce djeluje kao pumpa koja pumpa krv po tijelu i opskrbljuje ga kisikom i hranjivim...

Zdravlje i ljepota

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), komentirao je moguće scenarije oko koronavirusa u Hrvatskoj, ali i u svijetu. I pritom je...

Zdravlje i ljepota

U posljednjih 6 dana zabilježeno je 21 novi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, a od toga u jučerašnjem danu zabilježeno je njih 11. To je...

Kako liječiti

Pitate se dali je moguće upalu pluća liječiti vitaminom C? Prema nekim novim istraživanjima čini se da je moguće. Ako vas zanima kako, pročitajte...