Pneumonije ili upale pluća su uzrokovane virusima ili bakterijama. Najčešće upale pluća su uzrokovane neliječenim bronhitisom.
Upala pluća je bolest pluća koju zovemo pneumonija, a riječ je o akutnoj infekciji plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola, takozvani intersticij.
Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika, pa da spomenemo da su to bakterije, virusi, gljivice, a može nastati i udisanjem prašine, kemijskih iritansa, hrane ili povraćenog sadržaja.
Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem, vrućica i ponekad bol u prsima. Obično se simptomi razvijaju tijekom nekoliko dana i ponekad su udruženi s upalom poplućnice, bolesti koju zovemo pleuritis.
Bakterijska pneumonija vrlo se često razvija nakon infekcije gornjeg dišnog sustava. Početak je obično nagao, s jednokratnom zimicom i tresavicom. Karakteristični su znakovi poput tresavice koju prati vrućica, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja i otežano disanje. Mnogi bolesnici, osobito oni visoke životne dobi, mogu imati podmuklije simptome. Stariji bolesnici mogu imati samo jedan od sljedećih simptoma: vrućicu, kašalj, slabost ili, što je osobito često, konfuziju.
Atipične pneumonije, u pravilu, imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se klinički simptomi razvijaju postupno. Temperatura raste postupno, a naraste i do visoke vrijednosti, ali je izuzetno rijetko praćena tresavicom. Česti su i drugi, takozvani opći simptomi kao što su glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev.
Kašalj se obično zapaža nakon 3 do 4 dana, a redovito je suh i nadražajan, bez mogućnosti iskašljavanja. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u bakterijskim pneumonijama, često tek nakon rendgenskog snimanja pluća. Virusne pneumonije se obično ne mogu i razlikovati od ostalih, ali su po simptomima i znakovima bolesti te po ostalim nalazima sličnije atipičnim pneumonijama.
Prvi znakovi ove bolesti su drhtavica, povišena tjelesna temperatura i brzo i kratko disanje. Javljaju se bolovi u prsima, glavobolje, suhi kašalj, a može doći i do težih komplikacija ukoliko se liječenju ne prioni odmah. Suhi kašalj može imati smeđe ispljuvke.
Naučite ojačati imunološki sustav da bi izbjegli upalu pluća ili pleuritis
Jačajte svoj organizam prirodnim sokovima, voćem, čajevima, hladnim pranjima i tuširanjima , a ako se razbolite, prvenstveno je potrebno ležati u krevetu i mirovati. Pijte čajeve od hrena, bijelog sljeza i majčine dušice. Inhalirajte se eteričnim uljima od borovih iglica ili lovora više puta dnevno.
Skidajte povišenu tjelesnu temperaturu medikamentima, u savjetu s liječnikom. Najugroženija skupina su pušači, mala djeca i starije osobe. Nastojte izbjegavati stres!
Čaj od hrena možete i sami pripremiti od 30 grama korijenja hrena kojeg stavite u litru vode i ostavite da odstoji 12 sati.
