Batat je jako korisna biljka koju trebate konzumirati ako ste u prilici. Riječ je o krumpiru slatkastog okusa, latinskog imena Ipomoea batatas.
Batat je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae. Korijen i mlado lišće ove biljke mogu se i trebaju se koristiti u prehrani čovjeka. Kod nas je batat još uvijek relativno slabo zastupljen, no to u svakom slučaju treba promijeniti.
Batat se može kuhati, peći i pržiti. Dobra je namirnica i za osobe koje pate od dijabetesa. Originalno, batat dolazi iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina te je danas ta biljka jako rasprostranjena kultura diljem svijeta, posebno u tropskim područjima gdje i prirodno uspijeva. Najveći svjetski proizvođači, odnosno uzgajivači slatkog krumpira su Kina, sa udjelom od čak 80% svjetske proizvodnje pa slijede Indonezija i Uganda. Najviše se konzumira, po stanovniku na Solomonskim otocima. Naime, tamo se batata jede u količini od 160 kg po osobi godišnje, te u Burundiju gdje ga se pojede 130 kg po osobi godišnje.
Batat prepoznajemo kao brašnasti gomolj nalik repi, koji je karakterističan po slatkastom okusu. Kako smo već kazali batat je višegodišnja biljka iz porodice slakova, odnosno Convolvulaceae, što znači da batat zapravo nema nikakve morfološke sličnosti sa našim udomaćenim krumpirom. Plodovi batata su žute, narančaste i crvene boje, a za jelo ga je najbolje pripremiti kao i krumpir, odakle i njegov udomaćeni naziv ‘slatki krumpir’.
Ukratko, batat se priprema kao i krumpir, što znači da je njegova priprema jednostavna. Trebamo spomenuti još i to da se batat može samljeti da bi se od njega dobilo brašno. Mladi listovi se također mogu konzumirati kao kuhinjsko jelo, u obliku špinata. Izuzetno je ukusan. Batat danas uspijevaju u Španjolskoj i Francuskoj.
Što još možemo saznati o slatkom krumpiru?
Od batata se priprema brašno koje je jako dobro za pripremu kruha, kao i nekih drugih jako ukusnih jela. Po kemijskom sastavu batat je jako sličan krumpiru, sa tim da batat sadrži nešto više proteina.
Batata je visokoenergetska kultura sa visokim postotkom škroba te malim udjelom šećera, zbog čega i jest pogodan za dijabetičare.
Osim što je iznimnog okusa, batat je veliki izvor minerala i vitamina pa tako ova jako vrijedna biljka naše tijelo opskrbljuje važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena. Naime, u samo 200 grama batata pronalazimo istu količinu beta-karotena kao i u 5 kg brokule. Količina od samo 140g batata u potpunosti osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, kao i od začepljenja krvnih žila.
Antioksidansi su ujedno važni i za dobro funkcioniranje mozga, pa je batat dobar za prevenciju od Alzheimerove bolestil.
Također, batat je kao energetski vrijedna namirnica izuzetno važan i za ljude koji imaju problema s povišenim šećerom i čije zdravlje zavisi upravo o stabilnoj razini glukoze u krvi.
Naime, zbog vrlo niskog glikemijskog indeksa koji omogućava slabiju apsorpciju glukoze, konzumiranjem batata nećete opteretiti organizam. Osim toga, batat je praktički bez masti, kolesterola te sadrži vrlo malo natrija, čija prevelika količina može biti uzrokom povišenog krvnog tlaka. Batat je veliki izvor dijetalnih vlakana, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti.
