Ureja je krajnji produkt metabolizma bjelančevina i u normalnim uvjetima izlučuje se iz organizma preko bubrega, to jest putem mokraće.
Količina izlučene ureje veća je ukoliko osoba unosi više proteinske hrane, međutim, u slučaju smanjenja bubrežne funkcije, dolazi do nagomilavanja otpadnih materija u krvi, stanja poznatog kao uremija ili azotemija.
Problemi sa srcem, dehidracija i krvarenje u probavnom traktu također mogu biti uzrok povećanja ureje u krvi.
Uremija je najteži oblik kronične bubrežne insuficijencije (slabosti) i manifestira se čitavim nizom simptoma koji su posljedica teških poremećaja u mnogim organima i sistemima. Jedan od specifičnih znakova jeste svrab koji se najvjerojatnije javlja uslijed nagomilavanja kalcij soli u koži, a zbog stalnog češanja bolesnik često ima ogrebotine i rane.
Ubrzano disanje i grčevi u mišićima, naročito u potkoljenicama, također su tipični znaci uremije koja je nerijetko praćena mučninom, povraćanjem, dijarejom, jutarnjom žeđi i takozvanim uremijskim zadahom. U najteže poremećaje ubrajaju se gastritis i čir, koji ukoliko prokrvari, ugrožava život bolesnika. Javljaju se i kardiovaskularni poremećaji, a osim hipertenzije, može doći i do uremijskog perikarditisa koji se češće javlja kod muškaraca i karakterizira se bolom u grudima. Oštećenje perifernih živaca, naročito u nogama, prilično je česta i teška posljedica uremije. Vrlo je neprijatna za bolesnike, a manifestira se trnjenjem, bolovima i otežanim hodom.
Ukoliko se jave znaci uremije, bolesnik se mora obavezno prenijeti u bolnicu, gdje ipak ima mogućnosti da mu se pomogne. Riječ je o najtežem obliku bubrežne slabosti i dovodi do poremećaja u mnogim organima. Mnogo je važnije poduzeti preventivne mjere, kako uopće do uremije ne bi ni došlo, a one se sastoje u sistematskom, pravilnom liječenju oboljenja bubrega i pridržavanja propisane dijete i odgovarajućih higijenskih mjera. Dakle, hospitalizacija je neophodna, jer samostalna terapija ne daje rezultate u tom slučaju.
Ipak, ako želite stanje liječiti prirodnim putem, uz pomoć biljaka tada možete pomiješati jednake dijelove uve, sitnice, rastavića, troskota i zečjeg trna, pa četiri žlice mješavine preliti sa 9 dl ključale vode i ostaviti poklopljeno da odstoji jedan sat. Procijediti čaj i piti tijekom dana.
Možete oprobati i ovu mješavinu: Pomiješati jednake dijelove bosiljka, lista i pupoljka breze, troskota, lista peršina i cvijeta zove, pa četiri žlice te mješavine preliti sa 7 dl ključale vode i ostaviti poklopljeno da odstoji dva sata. Procijediti i piti po 2 dl čaja tri puta dnevno prije jela.
I na kraju ova mješavina ljekovitih trava može biti od pomoći: Pomiješati jednake dijelove rastavića, cvijeta zove, troskota, lista i pupoljaka breze i kukuruzne svile, pa 4 žlice dobivene mješavine preliti sa 7 dl ključale vode i ostaviti poklopljeno da odstoji dva sata. Procijediti i piti tijekom dana.
Što kažu nutricionisti u ovom slučaju?
Prema mišljenju nutricionista, da bi liječili, odnosno ublažili simptome ove bolesti možete oprobati da se pridržavate sljedećih savjeta.
Prvih nekoliko tjedana treba uzimati svježe iscijeđene sokove s medom, a kasnije džem, ulje, neslani maslac, rižu, krumpir i biskvite. Nakon dva mjeseca se postepeno prelazi na ishranu s proteinima uz dodatak soli. Preporučuje se konzumiranje kravljeg mlijeka ali samo jedna čaša dnevno. Kasnije se u ishranu polako uvode meso i jaja, a količina se postepeno povećava.
Neophodno je ograničiti unos proteina na 0,6 g/kg tjelesne mase, kao i kalija i fosfora. Po 5 g proteina sadrže ove namirnice: 40 g tijesta, 75 g riže, 60 g kruha i 1 dl jogurta.
