Zubni kamenac je nakupina minerala koji nastaje taloženjem mineralnih soli porijeklom iz pljuvačke.
Sastav zubnog kamenca sastoji se iz neorganskih materija (70-90%) i organskih materija (10-30%). Od neorganskih materija u zubnom kamencu najviše pronalazimo kalcija, fosfora i magnezija i to u obliku soli.
Također od neorganskih materija, prisutni su u tragovima natrij, stroncij, cink, bakar, aluminij i željezo. Organsku osnovu za zubni kamenac čine mukopolisaharidi, lipidi, deskvamirane epitelne stanice, leukociti i ostaci hrane.
Kako nastaje zubni kamenac? Zubni kamenac nastaje taloženjem minerala iz pljuvačke u dentalni plak. Proces mineralizacije dentalnog plaka odvija se relativno brzo. Taj proces traje tek 12 do 14 dana.
Stvaranje zubnog kamenca ovisi o mnogim faktorima, pa možemo spomenuti da sastav pljuvačke igra važnu ulogu, kao i pH pljuvačke, te starosna dob osobe.
Sastava pljuvačke ima presudnu ulogu na brzinu stvaranja zubnog kamenca. Naime, dokazano je da se u osoba čija pljuvačka sadrži visoke koncentracije kalcija, fosfora i drugih minerala intenzivnije stvara zubni kamenac.
pH pljuvačke i oralna higijena također igraju važnu ulogu u procesu stvaranja zubnog kamenca. U slučaju lošeg održavanja oralne higijene, pojačano se akumulira dentalni plak i nagomilavaju se mikroorganizmi. Brojni mikroorganizmi svojim metabolizmom stvaraju kiselu sredinu u kojoj je intenzivnije taloženje kalcijevih soli i drugih minerala te se ubrzano stvara zubni kamenac.
Stvaranje zubnog kamenca zavisi i od starosnog doba, pri čemu se on obilnije deponira kod starijih osoba, a smatra se da se do devete godine života praktično i ne stvara.
Gdje se najčešće javlja zubni kamenac? Zubni kamenac se primarno stvara na zubima i zubnim nadoknadama i to na gingivalnoj trećini krunice zuba prateći ivicu gingive, odnosno desni. Najčešće se stvara u blizini izvodnih kanala velikih pljuvačnih žlijezda, na lingvalnoj površini donjih sjekutića i bukalnoj površini gornjih kutnjaka. Naročito se obilno taloži na mjestima gdje ne postoji samo-čišćenje, kao što su neravne površine zubnih plombi, i kod loše postavljenih zuba.
Zbog čega je štetan zubni kamenac i da li ga treba uklanjati? Zubni kamenac ima dvostruko štetno djelovanje u nastanku i razvitku parodontopatije. Trebate znati da mehanički pritiska desni izaziva hemodinamske smetnje i vaskularne reakcije u desnima koje vode ka upali desni, pojavi koju nazivamo gingivitis. Također, zubni kamenac stvara i retenciona mjesta za nakupljanje dentalnog plaka i onemogućava održavanje adekvatne oralne higijene.
Sve ovo vodi daljem produbljivanju upale desni i razvitku parodontopatije.
Kod osoba koje imaju već razvijenu parodontopatiju i prisutne parodontalne džepove minerali se talože i u dentalnom plaku koji se nakuplja u džepovima. Na ovaj način formira se subgingivalni kamenac takozvani konkrementi. Oni imaju izuzetno štetno djelovanje na cjelokupan parodont, ubrzavaju tijek parodontopatije i vode bržem gubitku zuba. Iz svih ovih razloga neophodno je blagovremeno uklanjati zubni kamenac i konkremente te spriječiti njihovo štetno djelovanje.
Prevencija zubnog kamenca – Jednom kada je formiran zubni kamenac, osoba nije u mogućnosti da ga samostalno ukloni, nego je neophodna posjeta stomatologu. Uklanjanje zubnog kamenca se stručno vrši ultrazvučnim instrumentima i specijaliziranim ručnim instrumentima. Također, neophodne su kontrolne posjete stomatologu najmanje dva puta godišnje.
Najbolji način za prevenciju nakupljanja zubnog kamenca je adekvatno održavanje oralne higijene. Upotreba zubnog konca i redovna posjeta stomatologu pomoći će vam u održavanju dentalne higijene. Također, od velikog značaja je izbjegavanje faktora rizika kao što je pušenje.