Povišeni krvni tlak bolest je modernog doba, a komplikacije izazvane ovom bolešću nisu nimalo beznačajne. Naime, povišen krvni tlaka može dovesti do infarkta i moždanog udara, dviju bolesti koje su najčešći uzrok smrti u ovim područjima.
Visina krvnog tlaka ukazuje na stanje našeg srca. Kako bi se spriječile bolesti srca i krvnih žila tlak bi trebao biti ispod 140/90.
Zdrava i uravnotežena prehrana najvažniji je način borbe protiv povišenog krvnog tlaka, bilo da je u kombinaciji s farmaceutskim lijekovima ili kao zamjena za njih, odnosno prevencija pogoršanja zdravstvenog stanja.
U Aziji se od pamtivijeka koristi celer u svrhu snižavanje krvnog tlaka. Dr William Elliott s sveučilišta u Chicagu, iz celera je uspio izdvojiti sastojak zaslužan za snižavanje krvnog tlaka, što je potvrdio provedenim testiranjima na laboratorijskim miševima. On ujedno smatra kako celer snižava krvni tlak na način da smanjuje hormon stresa koji uzrokuje sužavanje krvnih žila i rast krvnog tlaka. Celer je stoga iznimno učinkovita namirnica kod bolesnika kod kojih je visoki tlak uzrokovan psihičkim stresom. Uz to celer se u provedenom istraživanju pokazao jako učinkovit i kod snižavanja povišene razine lošeg kolesterola, koji je česta pojava kod osoba s problemom primarnog visokog tlaka (esencijalne hipertenzije).
Bijeli luk ili češnjak također spada pod stare narodne lijekove koji se od davnina koriste za liječenje povišenog krvnog tlaka (bijeli luk je kao lijek dosta korišten i u kineskoj narodnoj medicini). Jedno ispitivanje provedeno u Njemačkoj pokazalo je kako djelovanje bijelog luka znatno snižava donju vrijednost (dijastolički krvni tlak) krvnog tlaka kod oboljelih od srednje teške hipertenzije. Ovaj učinak se postiže konzumiranjem nekoliko češnjeva bijelog luka na dan. Blagotvorni učinak bijelog luka je tijekom ovog ispitivanja postajao sve veći, što nam ukazuje na činjenicu kako je njegovo djelovanje kumulativno. Način na koji bijeli luk snižava krvni tlak pronalazimo u njegovoj sposobnosti djelovanja na opuštanje glatkih mišića krvnih žila, što djeluje na njihovo širenje. Ova pojava je posljedica velikog sadržaja adenozina, koga ima i u crnom luku (kapuli). I sirov i kuhan bijeli luk snižava krvni tlak, ali je ipak svježi najučinkovitiji.
Nadalje, tu su omega 3 masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju, a ubrajamo ih u jedan od glavnih, prirodnih lijekova za hipertenziju. U lakšim oblicima hipertenzije male doze ribljeg ulja mogu dovesti do normaliziranja krvnog tlaka, dok kod težih oblika mogu pojačati djelovanje lijekova – beta blokatora. Kako bi se regulirao krvni tlak, kod većine ljudi potrebno je najmanje 3 obroka morske ribe bogate omega 3 mastima tjedno (losos, skuša, tuna, srdela i haringa). Potrebna količina omega 3 masnih kiselina je 2000 mg na dan što se može osigurati s 100 g sveže skuše, 120 g konzerviranog lososa ili 200 g svježe srdele.
Mono-nezasićene masne kiseline iz maslinovog ulja također pogoduju snižavaju krvni tlaka.
Voće i povrće je također zdravo za regulaciju krvnog tlaka (neka istraživanja su pokazala kako prelazak na vegetarijansku prehranu snižava krvni tlak).
Kalij također ima znatan utjecaj na krvni tlak. Nedovoljan unos kalija dovodi do porasta krvnog tlaka, a konzumacija hrane obogaćene kalijem ga snižava. Nedovoljan unos kalija u organizam također dovodi do zadržavanja natrija, koji povećava krvni tlak. U namirnice bogate kalijem spadaju: pečeni krumpir, dinja, avokado, blitva, breskva, marelica, šljiva, sok od rajčice, nemasni jogurt, grah, losos, soja, banana i badem.
Kalcij kod osoba osjetljivih na sol, odnosno osoba kojima raste krvni tlak pri unosu slane hrane, može dovesti do njegova snižavanja. S jedne strane kalcij povećava lučenje natrija, koji povećava tlak, dok s druge strane on smanjuje lučenje hormona parathormona, koji također povećava tlak. Namirnice bogate kalcijem su: mlijeko i mliječne prerađevine, losos, skuša i srdela s dračom, kelj, suhe smokve, tofu, soja, lišće repe, brokula i grah.
Kod velikog broja osoba koje pate od povišenog krvnog tlaka (30–50%) smanjenje unosa soli u prehrani može znatno sniziti krvni tlak. Smanjen unos soli omogućuje bolju elastičnost krvnih žila, što dovodi do pada krvnog tlaka. Kako bi se smanjio dnevni unos soli potrebno je izbjegavati konzumaciju gotove prerađene hrana i suhomesnatih proizvoda, jer oni sadrže velike količine soli.
Natrij iz soli može oštetiti krvne žile u mozgu i dovesti do moždanog udara i bez primjetnog porasta krvnog tlaka. Neslana ishrana se posebno preporuča osobama koje, osim povišenog krvnog tlaka, imaju problema s bubrezima i srcem.
Jedna čaša vina ili jedno žestoko piće na dan nemaju utjecaja na krvni tlak, ali ga veće količine progresivno i konstantno povećavaju. Kod osoba koje dosta piju prestanak unosa alkohola može dovesti do ponovnog normaliziranja krvnog tlaka.
Kava nije glavni krivac za kronično povišen krvni tlak. Kofein prolazno povećava krvni tlak kod osoba koje povremeno piju kavu, čak i kod osoba koje je redovito piju, posebice kada su pod stresom. Većini ljudi s hipertenzijom kava ne smeta, ali se ne preporuča osobama kojima tlak znatno raste kada su pod stresom. Takve osobe, kada su pod stresom, imaju pretjeranu reakciju nadbubrežne žlijezde na kofein, što podiže krvni tlak.
Par korisnih savjeta za osobe koje pate od povišenog krvnog tlaka
Konzumirajte što više voća i povrća, jer su bogati poznatim i nepoznatim tvarima koje snižavaju krvni tlak (vitamin C, kalij, kalcij).
Svakodnevno konzumirajte celer i bijeli luk.
U redovnu prehranu unesite masnu morsku ribu, poput skuše, lososa, tune, srdele ili haringe (najmanje 3 puta tjedno).
Smanjite unos soli i izbjegavajte tvornički prerađenu hranu i suhomesnate proizvode.
Ograničite unos alkohola na jedno do dva pića na dan. Izbjegavajte opijanja, koja mogu znatno a povisiti krvni tlak.
Ako patite od prekomjerne tjelesne težine, gledajte izgubiti koji kilogram. To je siguran način da snizite krvni tlak.
