Prije nego krenemo sa pisanjem o cisti na jetri, prvo ćemo objasniti kako radi jetra, i koja je uloga ovog organa u našem organizmu. Što je, i zašto nastaje cista na jetri?
Kroz krvotok u naša jetra dolaze mnoge hranjive tvari, ali i različiti toksini, koje jetra mora neutralizirati kako bi se spriječilo oštećenje organizma. To joj je zapravo i glavna uloga. Možemo reći da jetra štiti naše organe i organizam od različitih otrova koje unosimo kroz svakodnevne aktivnosti. Tijekom tako zahtjevnog rada, jetra često biva oštećena u manjem ili većem stupnju. Krv dolazi u jetra, te se razvodi kapilarnom mrežom kroz ovaj organ i tako dolazi u kontakt s jetrenim stanicama, a potom se skuplja u jetrene vene. Jetrene stanice dalje kroz jedan kompleksan proces obavljaju pročišćavanje krvi, te odvajaju hranjive tvari od onih toksičnih.
Gore opisani proces pročišćavanja krvi vrijedi u slučaju kada imamo zdrava jetra. Na žalost, jetra mnogo puta ne rade pravilno ili punim kapacitetom, a u ovom članku ćemo objasniti što se događa sa jetrom kada se pojave ciste.
Što je cista na jetri?
Cista na jetri je zapravo izraslina koji svojim oblikom podsjeća na neku vrećicu koja je ispunjena tekućinom nalik na žuč. Cista se pojavi na 5% populacije, pa možemo kazati da nije česta, ali opet ni tako rijetka pojava. Ciste su u većini slučajeva benigne, i ne prate ih simptomi, ali povećan rast, kancerogeni razvoj i ciste uzrokovane bakterijama ozbiljno ugrožavaju ovaj organ.
Ciste na jetrima su izolirane, a nazivamo ih samostalne ciste, policistične, lažne ciste, ciste blizu jetre i ciste hepatičkih ligamenata.
Izdvojene, odnosno osamljene formacije podijeljene su u jednostavne ili jednosmjerne, a imamo ciste sa više ispunjenih komora, dermoidne ciste i retencijske ciste.
Policistička jetrena bolest javlja se kao posljedica oštećenja jetre, ali i drugih organa kao što su oštećenja bubrega.
Lažne ciste jetre podijeljene su na tumore traumatske prirode i upalne. Poznate su nam i perifocalne i ciste hepatičkih ligamenata.
Prema uzroku nastanka, ciste su podijeljene na parazitske ciste i neparazitske ciste.
Iako ciste same po sebi nisu po život opasna bolest, one ipak mogu zakomplicirati zdravstveno stanje osobe i dovesti do mnogo većih komplikacija pa čak i uzrokovati smrt.
Cistofibroza je osobito opasna za djecu mlađe dobi. Cistofibrozu često prate i oštećenja portalne vene.
Po veličini ciste dijelimo na:
- male ciste – promjera do 1 centimetar
- prosječno velike ciste – ciste veličine od 1 do 3 cm
- velike ciste – ciste koje su u promjeru veće od 3-10 cm
- ogromne ciste – koje imaju promjer veći od 11 cm
Kada se radi pregled, kojim se želi utvrditi o kakvim cistama je riječ, jako je važno identificirati dali je riječ o samotnim cistama ili višestrukim. To se može potvrditi samo nakon kirurškog uklanjanja i histologije.
Zbog čega nastaju ciste na jetri?
Ciste unutar opne sadrže tekućinu koja sastavom sliči žuči. Ciste su prekrivene tankim slojem epitelnih stanica, a po veličini su najčešće manje ciste – promjera oko 3 cm.
Napisali smo da postoje parazitske ciste, i ciste koje nastaju bez direktne povezanosti sa nekim parazitima.
Među parazitima, koji mogu biti uzrok pojave ciste svakako trebamo spomenuti trakavicu – pantljičara, koja se može prenositi sa životinja na ljude, i obratno, a vrste Echinococcus granulosus i Echinococcus multilocularis izazivaju ciste na jetri kod čovjeka. Ljudi se mogu zaraziti kada hranom, ili dodirom u tijelo unesu jajašca ovih parazita. Jaja se najčešće nalaze u izmetu životinja, najčešće ovaca i pasa.
Cistadenom je naziv za benigne i kancerogene cistične tumore, koji su slični jednostavnim cistama, po tome što su epitelnog porijekla i prisutne su od rođenja. Ni danas nam nije poznat mehanizam koji benigne ciste u mirovanju pretvara u kancerogene. Ova vrsta cisti u prosjeku ima promjer od 12 cm.
Policistična jetra je bolest koja nastaje rijetkim genetskim poremećajem, a odražava se kroz prisutnost od 20 i više cisti na tom organu. Ciste su prisutne od rođenja, a zajednički sačinjavaju neku cjelinu. Ovu bolest usko povezujemo sa dva poremećaja: autosomno dominantna policistična bolest jetre, i autosomno dominantna bolest policističnih bubrega.
Ukratko o vrstama cisti na jetri
Jednostavna cista na jetri – cista je dobroćudna, a uzrok joj nije poznat. Prisutna je od rođenja, a može nastati zbog malformacije nastale u trudnoći. Cista je manja od 3 cm u promjeru.
Policistična jetra – Ovo je nasljedni poremećaj, kada imamo više od 20 cista na jetri. Ciste su prisutne od rođenja, a bolest je povezana s policističnim bubrezima.
Ehinokokna cista na jetri – Paraziti uzrokuju ovu cistu, Echinococcus grаnulosus i Echinococcus multiloculаris. Do zaraze dolazi kada u ljudski organizam dospiju jajašca, koja se najčešće nalaze u izmetu životinja. Higijena je najbolje sredstvo prevencije.
Kancerozni cistični tumori – Slični jednostavnim cistama, i ove su ciste prisutne od rođenja, ali su veličine oko 12 cm u promjeru. Nije nam poznato kako postaju kancerogene.
Simptomi ciste na jetri – Prepoznajte ih na vrijeme
Ciste na jetri uglavnom ne prate simptomi, no njihovim rastom i povećanjem broja cista, one mogu puknuti ili pritiskati druge organe u blizini. U tom slučaju javljaju se simptomi, pa ćemo spomenuti neke.
Kako smo već spomenuli, simptomi obično izostaju, pa se ove ciste otkriju sasvim slučajno. Ciste na jetri obično nemaju utjecaja na funkciju jetre, zbog čega i mogu ostati neprimijećene godinama. Tek kada se ciste povećaju, one mogu dati neke određene znakove prisutnosti u našem organizmu.
Parazitske ciste mogu izazvati povišenu tjelesnu temperaturu, krvavi ispljuvak i jaki svrbež kože.
Nekada ciste mogu biti tako velike da se mogu opipati preko stomaka.
Ostali značajni simptomi su: nadutost, osjećaj sitosti, bol u gornjem desnom predjelu trbuha, mučnina, povećana jetra, proljev, opipljiva izraslina, opstrukcija žučnih kanala.
Ciste na jetri i dijagnoza bolesti
Ciste najčešće otkrivamo sasvim slučajno. Kada se radi pregled sa sumnjom na ciste, najčešće se radi fizički pregled abdomena, nakon čega slijedi ultrazvuk, kompijutorska tomografija (CT) ili magnetna rezonanca (MR). Parazitske ciste otkrivamo serološkim testom, čime se potvrđuje ili odbacuje prisutnost stranih tijela u našem organizmu.
Liječenje cista na jetri
Ciste na jetri su uglavnom dobroćudne, pa često ne zahtijevaju liječenje. Ipak, radi ranog otkrivanja parazitskih cisti ili kancerogenog tipa ciste, rana dijagnoza je jako važna.
Parazitske ciste liječimo uz pomoć lijekova, ali nekada i kirurškim putem. U slučaju da imamo policistična jetra, koja se brzo širi i izaziva jaku bol, potrebno je raditi transplantaciju jetre. To će naravno odlučiti liječnički tim, uz savjetovanje s pacijentom. Ova je operacija rizična, ali je najbolje rješenje u spomenutom slučaju.
Postoje i drugi pristupi, među kojima je drenaža najistaknutija. I ovo je invazivan kirurški zahvat, pomoću kojeg se prazni tekući sadržaj iz ciste. Pražnjenje se izvodi pomoću posebne igle u abdomenu, kojom se odvodi tečnost nakupljena u cisti.
U slučaju da se cista stalno iznova puni novom tekućinom, moguće je uraditi drugi pristup, pomoću kojeg se cista odstranjuje. Laporaskopija je način da se pomoću manjih rezova odstrani cista.
Preventivno djelovanje – dali je moguće?
Na žalost, genetski uvjetovane ciste ne možemo prevenirati. U slučaju parazitskih cisti, prije nego ih dobijemo naravno, trebamo biti svjesni opasnosti i potruditi se izbjeći kontakte sa životinjama koji su po naše zdravlje opasni. Paraziti koji uzrokuju ciste najčešće prelaze sa životinja na čovjeka, putem životinjskog izmeta. Jajašca skrivena u životinjskom izmetu traže novog domaćina, a spriječiti to možemo opreznim i savjesnim ponašanjem, te naravno osobnom higijenom koja je na nivou.
Prirodni lijekovi za ciste?
Prvi korak je urediti prehranu, pa se savjetuje jesti što više kuhane hrane, svježeg povrća i voća. Treba ograničiti masne, fermentirane i rafinirane namirnice.
Kao prirodni lijek može vam pomoći nešto od sljedećeg:
- Vitamin K – Ovaj vitamin je dobar jer poboljšava viskoznost krvi i sprječava unutrašnje krvarenje. Najviše ga ima u zelenom lisnatom povrću.
- Vitamin C – Vitamin koji je pojačati imunitet i krvne stanice. Vitamina C najviše ima u citrusnom voću, bobičastom voću, brokuli, kupusu, celeru, rajčici i drugim dostupnim namirnicama.
- Selen – Selen nam pomaže zaštititi stanice jetre od oštećenja. Ima ga dosta u brazilskim oraščićima, kvascu, cjelovitim žitaricama i morskim plodovima.
- Svježi povrtni i voćni sokovi – Ovi sokovi su bogati mnogim nutrijentima i važe za odličan izbor u svakom slučaju. Najbolje je raditi sokove od kelja, brokule, rotkvice, luka, mrkve, jabuka, limete, ili limun.
- Sirutka ili surutka – Za ovaj nusproduk proizvodnje sira je od davnina poznato da blagotvorno djeluje na jetru.
