Život u modernom dobu svakako je čovjeku donio mnoge prednosti i olakšanja, ali s napretkom civilizacije i tehnologije čovjek se sve više udaljavao od prirode.
Posljedica sve slabije veze s prirodom su bolesti koje uzrokuje moderan način života.
Meteoropatija se smatra jednom od njih, a najčešće se ispoljava tako što osoba na nagle, drastične promjene vremenskih prilika osjeća mučninu, iscrpljenost, umor, opću slabost organizma i glavobolju.
Iako se meteoropatija tretira kao bolest novog doba, postoje povijesni dokumenti koji svjedoče da je i u prošlosti bio poznat utjecaj meteoroloških prilika na ljude i stanje njihovog organizma. Još je Hipokrat, otac medicine, govorio da treba uzeti u obzir utjecaj godišnjih doba na čovjeka kako bi se dublje upoznala medicina.
Meteoropatija kao masovna pojava među ljudima
Ljudski organizam je vrlo osjetljiv na promjene parametara u vanjskoj sredini, kao što su drastične oscilacije u temperaturnim vrijednostima, koncentracija iona u zraku, smjenjivanje kiše i sunca i sl. Gotovo da nema osobe koja na neki način ne reagira na ove promjene. Ono što nas međusobno razlikuje jeste to u kojoj mjeri reagiramo na njih.
Kao posljedicu modernog doba imamo meteoropatiju čija se frekventnost značajno povećala u odnosu na razdoblje od prije tridesetak i više godina. Stručnjaci smatraju da je suvremeni način života najveći uročnik sve češće pojave simptoma meteoropatije, a naročito to što ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru koji je klimatiziran i ljeti dobro rashlađen, a zimi dosta ugrijan. Boravak u takvom okruženju slabi kapacitet prilagodbe organizma, odnosno sustav autoregulacije ne može optimalno odgovoriti na nagle vremenske promjene. Procjenjuje se da se kod skoro 30 posto svjetske populacije jasno ispoljavaju neki od simptoma meteoropatije.
Kako prepoznati meteoropatiju?
Ljudi se među sobom razlikuju po tome u kolikom intenzitetu reagiraju na nagle vremenske promjene. One osobe koje provode dosta vremena u zatvorenom prostoru ili su imale neku operaciju ili neku težu povredu reagiraju intenzivnije i mogu po svojim tegobama predosjetiti promjenu vremena, dok oni koji veći dio svog vremena provode na otvorenom, osobito u prirodi, i fizički su aktivniji, uglavnom i ne primijete da su vremenski uvjeti promijenili.
Manifestacije meteoropatskih smetnji mogu biti fizičke i psihičke prirode. Psihičke smetnje tijekom promjene vremena ispoljavaju se u vidu pada koncentracije, nervoze, apatije, pada volje, nesanice, rastresenosti, naglih promjena raspoloženja itd. Fizički simptomi se ispoljavaju u vidu glavobolje, migrene, vrtoglavice, reumatskih smetnji, bolova u mišićima i u predjelu starih ozljeda i sl.
Meteoropatija može biti primarna i sekundarna. Primarna je prisutna kod nekih zdravih osoba i manifestira se kroz promjenu raspoloženja i osjećaje smanjene snage i tromosti, dok se sekundarna javlja kod kroničnih bolesnika i ogleda se u tome što intenzivira već postojeće smetnje i tegobe.
Kemijske promjene koje su u osnovi meteoropatskih smetnji
U osnovi meteoropatije su kemijske promjene koje se dešavaju u središnjem živčanom sustavu, točnije kada su temperature niske dolazi do povećanog lučenja hipofize odnosno hormona stresa. To za posljedicu ima smanjenje koncentracije endorfina koji je odgovoran za ublažavanje boli u organizmu. Sve to uvjetuje porast razdražljivosti i osjetljivosti mišića na bol. Tijekom sunčanog dana pojačava se lučenje serotonina, neurotransmitera koji je odgovoran za lijepo raspoloženje, dok oblačno vrijeme i manjak sunčanih sati potiče lučenje melanina koji pojačava pospanost.
Kako se nositi s vremenskim oscilacijama?
Sve veće prisustvo meteoropatije među populacijom potaknulo je stručnjake da se posvete detaljnijem proučavanju njenih uzroka i posljedica, kako bi se utvrdilo na koje to načine možemo bez smetnji da podnosimo vremenske promjene i da uživamo u njima ako je to ikako moguće.
Brojna istraživanja su pokazala da je boravak u prirodi uz fizičku aktivnost jako učinkovit način da se pomogne organizmu da ojača svoje adaptivne kapacitete i da kroz vremenske promjene prođe sa što manje smetnji. Također, vrlo učinkovita terapija je i što veće izlaganje prirodnoj svjetlosti u zimskom periodu, jer može znatno olakšati smetnje koje prate sezonski i afektivni poremećaj.
Dakle, nekog univerzalnog recepta nema. Ali jedno je sigurno – što češće druženje s dragim i pozitivnim ljudima, boravak u prirodi i uživanje u svakom dragocjenom času našeg divnog života, sigurno će prijati svakome, a loše vrijeme i nije neki razlog za neraspoloženje. Ipak je naša svijest moćnija i mi čak možemo to loše vrijeme pretvoriti u izazov, pa poput djeteta skakati po baricama uz zvuke omiljene pjesme.
