Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

alternativa.hr

Razno

Uzimajte vitamin C, ali umjereno – Još malo na temu vitamina, te kako se pravilno unose u organizam, pročitajte u članku

Kuhanje voća i povrća koje traje duže od 10 do 20 minuta može da prouzrokuje gubitak polovine ili čak ukupnog sadržaja vitamina C. Približno 25 posto vitamina C gubi se i kod nestručnog zamrzavanja i odmrzavanja.

Umor, te lako zadobivanje modrica ili krvarenje desni mogu biti rani znaci nedostatka vitamina C u ishrani.

Dokazano je da pušači imaju nižu razinu vitamina C u organizmu te im je zbog toga potreban veći unos kako bi održali potrebnu razinu vitamina C.

Povećan unos vitamina C može da koristi osobama čija ishrana nije adekvatna, starijim osobama, alkoholičarima, pušačima, osobama koje uzimaju droge, osobama koje boluju od AIDS-a, hipertireoidizma, tuberkuloze, osobama koje su izložene stresu, osobama koje se oporavljaju od operacije, osobama koje imaju opekotine ili rane, osobama na dijalizi te osobama izloženim zagađenjima iz okoline.

Još malo na temu vitamina, te kako se pravilno unose u organizam, pročitajte u nastavku teksta…

Preporučena količina unosa vitamina C u tijelo

Preporučena dnevna doza vitamina C je 75 mg, a pušači trebaju da uzimaju dodatnih 30 mg dnevno. U svrhu prevencije bolesti srca i zaštite od infekcija, optimalna doza je 200 – 500 mg dnevno. U zimsko doba gripa i prehlada kada smo podložniji infekcijama bolje je posegnuti za većim dozama vitamina C i to 500 mg do 1 g. Vitamin C izrazito je osjetljiv na utjecaj zraka, vode i povišene temperature. Približno 25 posto vitamina C u povrću gubi se jednostavnim blanširanjem (kuhanjem ili parenjem hrane nekoliko minuta). Takav gubitak vitamina događa se i kod nestručnog smrzavanja i odmrzavanja voća i povrća. Kuhanje voća i povrća koje traje duže (10 do 20 min) može da prouzrokuje gubitak polovine ili čak ukupnog sadržaja vitamina C.

Potencijalni terapijski učinak vitamina C

U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sistema podstičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa.

Vitamin C pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica, pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik, djeluje kao antihistaminik te na taj način može da pomogne u olakšavanju simptoma alergija.

Zbog snažnog antioksidativnog djelovanja, vitamin C i njegova potencijalno preventivna uloga u razvoju različitih degenerativnih bolesti predmet su velikog broja istraživanja. Najčešće se citiraju ona vezana uz ulogu vitamina C u prevenciji kardiovaskularnih i kancerogenih bolesti te bolesti očiju.

Osim toga, blagotvorni učinci vitamina C dokazani su u segmentu skraćenja trajanja prehlade i ublažavanja simptoma. Stoga je važno dnevno unositi u organizam potrebnu količinu, pa čak pokušati i s potencijalno terapijskom dozom.

Postoje li nuspojave kod uzimanja vitamina C?

Kod nekih osoba javlja se proljev nakon što uzmu tek nekoliko grama dnevno, dok se kod drugih ne javljaju nikakve smetnje i ako uzimaju deseterostruko veće doze. Izrazito velike doze vitamina C mogu da budu ‘otimači’ bakra iz organizma, a poznato je da je bakar esencijalni nutrijent. Stoga je preporuka svim osobama koje uzimaju izrazito visoke doze vitamina C da pritom osiguraju i adekvatan unos bakra.

Budući da vitamin C povećava apsorpciju željeza, povišene doze vitamina C trebaju izbjegavati osobe koje imaju bolesti povezane s prekomjernim nakupljanjem željeza (npr: hemokromatoza, hemosideroza). Simptomi trovanja vitaminom C uključuju glavobolju, pojačano mokrenje, grčeve u donjem dijelu trbuha, proljev, povraćanje, vrtoglavicu, drhtavicu. Široko je (i pogrešno) rasprostranjeno vjerovanje da trudnice koje uzimaju velike količine vitamina C tijekom trudnoće rađaju djecu s povišenim potrebama za vitaminom C. Fenomen razvoja deficita vitamina C kod novorođenčadi provlači se čak i kroz neke medicinske udžbenike iako se temelji tek na jednoj studiji iz 1965. godine. Smatra se da osobe koje su sklone nastanku bubrežnog kamenaca (u formi kalcij – oksalata) trebaju da izbjegavaju suplemente vitamina C jer će on povećati razinu oksalata u urinu.

Za još detalja u vezi vitamina možete pročitati članak koji smo prethodno objavili pod naslovom – Abeceda vitamina.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Provjerite još i ovo

Zdravlje i ljepota

Jetra je centar metabolizma svakog čovjeka i drugi po redu najveći unutarnji organ. Njena glavna funkcija je izmjena tvari u organizmu, što je čini...

Zdravlje i ljepota

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), komentirao je moguće scenarije oko koronavirusa u Hrvatskoj, ali i u svijetu. I pritom je...

Zdravlje i ljepota

Rivanol ili etakridni laktat je aromatično organsko jedinjenje bazirano na akridinu. Narandžasto-žute je boje i ima opor i jak miris. Rastvoren u vodi najčešće...

Zdravlje i ljepota

U posljednjih 6 dana zabilježeno je 21 novi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, a od toga u jučerašnjem danu zabilježeno je njih 11. To je...