Alergija je prekomjerna reakcija tijela na neki vanjski utjecaj. Otkrivena je početkom 20. stoljeća, kada je austrijski liječnik Clemens von Pirquet, primijetio da neki njegovi pacijenti reagiraju na podražaje iz okoline, kao što su prašina, pelud i hrana.
Dakle, alergija je buran odgovor našeg tijela na neki vanjski podražaj.
Kroz godine se broj alergičnih ljudi konstantno povećava, što upućuje na zaključak da je imunitet našeg organizma sve slabiji i slabiji.
Zanimljiva je činjenica da prije nekih 100 godina alergije uopće nisu ni postojale. Ljudi koji su tada živjeli hranili su se jedino iz prirode, nisu poznavali konzerviranu niti genetski modificiranu hranu. Danas je situacija sasvim drugačija, pa imamo ljude alergične na razne stvari. Prije stotinjak godina zrak je bio čist, hrana zdrava, a koristili su se samo prirodni lijekovi. Sve su to stvari koje su naučnici u modernom dobu detektirali kao uzročnike alergija. Svemu spomenutom trebamo dodati i parazite, koji ispuštaju otrove u tijelo čovjeka zbog čega jetra ne radi kako treba. Povezanost parazita s alergijama je jedna od rijetkih stvari s kojom su se složili naučnici i alternativni medicinari. Neprijatelji parazita su pelin, crni orah i klinčić na bazi kojih se razvijaju lijekovi protiv alergija.
Koji su simptomi alergija?
Alergija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice. Naime, upravo sada u svijetu, od alergije, pati više od 50 miliona ljudi. Najčešći simptomi alergije su curenje nosa, kašljanje, kihanje, crvenilo i razne promjene na koži. U težim slučajevima simptomi alergije poput anafilaksije i anafilaktičkog šoka mogu biti opasni po život. U većini slučajeva od alergije pate osobe koje imaju oslabljen imunološki sustav, odnosno osobe kojima se tijelo ne može da odupre raznim poticajima izvana. Takve osobe osjetljive su na bezopasne stvari poput prašine, polena, određene vrste hrane ili uboda insekata. Kod osoba sa poremećenim i oslabljenim imunološkim sustavom, obrana organizma je tako slaba da oni reagiraju na dlake mačke, psa i drugih kućnih ljubimaca. Istraživanja su pokazala da je 4% odraslih, odnosno 6% djece mlađe od tri godine alergično na hranu. Alergeni se prenose putem zraka i mi ih udišemo. Oni neće djelovati na osobe sa jakim imunološkim sistemom, dok će kod onih osoba čija otpornost organizma je slaba može doći do svrbeža kože, crvenila, kašlja, curenja nosa, otežanog gutanja i mučnine. Alergije se manifestiraju i kroz tahikardiju, hipotenziju, vrtoglavicu, slabost, poremećaj svijesti, proširenje zjenica, napetost, strah, nemir, a u težim slučajevima može doći i do kome. Osim na prirodne stvari osobe mogu biti alergične i na određene lijekove poput antibiotika, anestetika, antituberulotika, acetilsalicilne kiseline i drugih sličnih lijekova. Penicilin je najpoznatiji alergen među lijekovima. Neke osobe su alergične na alkohol, koji može ubrzati alergijsku reakciju i dovesti do anafilaksije. U svakom slučaju, ako ste osjetljivi na alergije, vanjski uzročnici su mnogobrojni.
Na koji način otkriti alergiju?
Alergiju osobe najlakše same otkriju. Samo vi možete znati koja hrana vam škodi, da li vas prašina nagoni na kihanje te zbog čega u proljeće uvijek otežano dišete. U dijagnosticiranju alergija mogu pomoći podaci o nasljednim bolestima, prehrambenim navikama, lijekovima i slično. Ukoliko se nakon razmotrenih pokazatelja pojavi sumnja na alergiju potrebno je javiti se alergologu koji će uraditi testove. Postoji više vrsta testova da bi se utvrdila i odredila alergija. Da bi to uradili radi se kožni test, provokacijski test, krvne pretrage RIST i RAST.
Kožni test se provodi na unutrašnjoj strani podlaktice, a ponekad i na leđima. Ako pričamo o kožnom testu, onda i tu možemo napraviti razliku i spomenuti da imamo test uboda, koji se provodi ubodnom lancetom kojom se u organizam unose čestice raznih alergena. Tu je i test grebanjem, kojim se utvrđuje osjetljivost organizma na lijekove, i test kontaktnim načinom, kada se analizira reakcija na različite kontaktne alergene.
Provokacijski testovi provode se u specijaliziranim klinikama, jer se reakcija na alergene provjerava na sluznici nosa, bronhija, očiju ili želuca.
Krvne pretrage postale su rutinski test u otkrivanju alergija. Postoje dvije vrste krvnih pretraga, koji se mogu primjenjivati kod odraslih i male djece.
RIST (Radio-Immuno-Sorbent-Test)
RAST (Radio-Allergo-Sorbent-Test)
Koje su sve vrste alergija?
Poznato je da postoji više vrsta alergija. Danas su najraširenije alergijske bolesti dišnih puteva, a najčešće smo osjetljivi u proljeće i jesen, godišnja doba kada su alergeni najzastupljeniji.
Peludna hunjavica ili alergijski rinitis – Prema podacima WHO 10-25% svjetskog stanovništva boluje od alergijskog rinitisa, koji može biti sezonski (uzrokuje ga pelud korova, trave ili stabala) i vansezonski (uzrokuju ga kućna prašina, perje, dlaka životinja i sl.). Alergijski rinitis javlja se u najranijoj životnoj dobi, najprije kao akutni, a ako se pravilno ne liječi može prerasti u kronični alergijski rinitis. Hunjavica, kašalj, grebanje u grlu, crvenilo nosa i očiju, peckanje u očima samo su neki od simptoma alergijskog rinitisa.
Alergijski konjunktivitis, odnosno alergijsko oboljenje oka – Alergijski konjuktivitis je sezonska vrsta alergije. Uzročnici mogu biti isti kao kod alergijskog ranitisa, s tim što su u ovom slučaju reakciji izložene oči, a ne dišni putovi. Oči koje je zahvatio alergijski konjuktivitis su mliječno-crvene boje, kapci su nateknuti, javlja se svrab, crvenilo i peckanje u očima.
Još jedna zastupljena alergija je alergijska astma – Ovu alergiju opisujemo kao otežano disanje. To je prvi znak da s organizmom nešto nije uredu. Pošto su alergijska astma i astma koja nema veze sa alergijom jako slične najbolje je uraditi testove, da bi se postavila ispravna dijagnoza.
Alergijske bolesti kože dijele se na urtikariju i atopijski te kontaktni dermatitis – Urtikarija je bolest kože, koja se još naziva i koprivnjača. Javlja se kao reakcija na hranu, lijekove i ujed insekata. Urtike ne treba češati i izlagati sunce, jer će se time reakcija još više pogoršati. Dermatitis je još jedan predstavnik alergijske bolesti kože. Može biti atopijski i kontaktni. Atopijski dermatitis se još naziva ekcem, neurodermitis i endogeni ekcem. Javlja se kod male djece, posebno kod novorođenčadi. Kontaktni dermatitis je upala kože koju mogu izazvati kozmetički proizvodi, biljke, razne kemikalije i metali.
Ostale alergijske bolesti su alergija na hranu, alergija na otrov insekta, alergija na vakcine i lijekove.
Kako se liječe alergije?
U principu se alergija ne može u potpunosti izliječiti. Liječnik će ipak propisati potrebnu terapiju da bi se simptomi alergije ublažili i držali pod kontrolom. Ukoliko znate na što ste alergični najvažnije je da počnete izbjegavati alergene. Ukoliko spadate u grupu onih kojima je prirodno liječenje bolesti draže od lijekova koje propisuju liječnici evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da ublažite alergijske tegobe.
Prirodni lijekovi za liječenje alergije – Kao što smo spomenuli, alergije je teško ili nemoguće liječiti, pa tako i u slučaju uzimanja prirodnih preparata, možete očekivati suzbijanje simptoma alergije.
Da bi se oslobodili neugodnih simptoma alergije najbolje je pratiti neke praktične savjete. Jako je važno da konzumirate što više namirnica bogatih vitaminima B, C i E. Zdrava prehrana uključuje beta-karoten, selen, cink te masne kiseline koje mogu pomoći u smanjenju alergijskih simptoma. Za liječenje alergijskog rinitisa dobro je svaki dan pojesti žlicu domaćeg meda koji u sebi sadrži vosak iz saća, jer se time jača otpornost organizma na pelud. Med možete kombinirati i sa žlicom ili dvije jabučnog ocata. S octom treba biti oprezan, jer on može da nagrize kožu i sluzokožu, te je stoga poželjno da ga se razblaži sa vodom.
Kao prirodno sredstvo za jačanje imuniteta poznata je biljka pupavica. Na početku smo napisali da je glavni uzrok pojavi alergije slaba obrana organizma. Dakle, da bi ublažili alergijske reakcije savjetuje se piti čaj od pupavice, ili ginsenga. Ginseng je još jedna korisna biljka za jačanje imuniteta.
Ako imate alergijsku reakciju na dišne putove, možete premazati nosnice vazelinom, koji će ih zaštititi od tekućine koja curi iz nosa. Ako su nosnice upaljene možete ih natapati pamučnom krpom koja je potopljena u ohlađeni čaj od kamilice. Također, možete sebi napraviti litru čaja od kamilice ili stolisnika pa se inhalirati. Kamilica sadrži tvari koje djeluju kao prirodni antihistaminik.
Za liječenje alergijskog rinitisa možete sebi pripremiti mješavinu čaja od vidca, bazgina cvijeta, matičnjaka te pupavice ili kamilice. Dnevno treba piti dvije do tri šalice ovog čaja. Spremite si čaj od đumbira, koprive, cimeta ili klinčića, te na taj način liječite curenje iz nosa. Spomenute biljke pomažu u lučenju sekreta.
Začepljenost dišnih putova možete smanjiti uz pomoć bijelog luka. Bijeli luk jednostavno koristite, jednostavno ga dodajete u hranu kada god imate priliku.
Ukoliko imate crvenilo po licu, pripremite sebi čaj od bijelog i crnog sljeza pa se umivajte sa njim. Samo da napomenemo da čaj prije upotrebe treba stajati 12 sati.
Kopriva je bogata vitaminima A i C, te željezom i drugim mineralima. Njezina adstringentna svojstva mogu ublažiti upalu povezanu s alergijom. Koprivu svakom prilikom dodajte u salatu, varivo ili u juhu. Možete spremiti i čaj od usitnjene koprive. Stavite 2-3 žlice koprive i prelijte s pola litra kipuće vode. Ohlađeni čaj rasporediti na pet dnevnih doza.
U proljeće i ljeto možete koristiti i sok od maslačka. Za pripremu ovog soka dobro izblendajte listove maslačka te dobiveni sok procijedite kroz gazu i dodajte vodu. Omjer soka od maslačka i vode neka bude 1:1. Sve to prokuhajte, i pustite da se ohladi. Ohlađeni sok trebate piti 3-4 puta na dan, u narednih 6 tjedana.
Crni kim mnogi nazivaju univerzalnim lijekom jer osim alergija liječi i mnoge druge bolesti. Ovdje pišemo o alergijama, pa ćemo spomenuti kako se crni kim može iskoristiti kao prirodni lijek protiv alergija. Crni kim možete utrljati na kožu, u obliku ulja ili inhalirati. Ukoliko se odlučite za oralnu primjenu, uzimajte po 30-40 kapi ulja kima tri puta na dan, nakon obroka.
Kurkuma je je još jedan dobar prirodni lijek. Ovaj poznati azijski začin stavite u šalicu mlijeka i popijte 2 do 3 puta dnevno. Preporučuje se da kurkumu koristite prilikom spremanja hrane, jer vam može pomoći da držite alergije pod kontrolom.
Ljuta paprika pomaže otvaranju dišnih putova. Kurkuma je bogata kvercetinom, bioflavonoidom koji sprečava oslobađanje histamina i drugih kemikalija koje izazivaju upale i simptome alergije. Kako biste lakše disali jednostavno svojim jelima dodajte malo ljute papričice.
