Pomicanje sata dva puta godišnje, praksa poznata kao ljetno računanje vremena (Daylight Saving Time – DST), već godinama izaziva rasprave u mnogim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Ovaj postupak uključuje pomicanje sata naprijed u proljeće i unatrag u jesen s ciljem bolje usklađenosti s prirodnim svjetlom.
No, sve više stručnjaka, uključujući British Sleep Society, ukazuje na negativne učinke ove prakse na ljudsko zdravlje, posebno na san i cirkadijalne ritmove. U ovom članku detaljno ćemo istražiti povijesni kontekst pomicanja sata, njegov utjecaj na zdravlje, te preporuke stručnjaka za trajno ukidanje ove prakse i usvajanje stalnog standardnog vremena (GMT).
Povijesni pregled na pomicanje sata i ljetno računanja vremena
Praksa pomicanja sata u Ujedinjenom Kraljevstvu uvedena je privremeno tijekom Prvog svjetskog rata, slijedeći primjer Njemačke i njezinih saveznika. Cilj je bio uštedjeti energiju kroz učinkovitije korištenje prirodne svjetlosti. Tijekom Drugog svjetskog rata Ujedinjeno Kraljevstvo je čak usvojilo “dvostruko ljetno vrijeme”, kada su satovi pomaknuti dva sata unaprijed. No, sustavno uvođenje sezonskog pomicanja sata započelo je 1972. godine, nakon donošenja Zakona o britanskom ljetnom vremenu.
Od tada, svake godine, satovi se pomiču naprijed za jedan sat posljednje nedjelje u ožujku te se vraćaju na standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu. Ova praksa odražava način života u kojem je radni dan prilagođen promjenama prirodnog svjetla, ali sve više stručnjaka upozorava da takva prilagodba ima negativne posljedice na ljudsko zdravlje, posebice na san.
Rasprave o budućnosti ljetnog vremena u Europi
Godine 2018., Europski parlament je izglasao prijedlog za preispitivanje budućnosti ljetnog vremena u Europi. Rezultati online ankete pokazali su da većina ispitanika podržava ukidanje dvogodišnjeg pomicanja sata. Iako je Ujedinjeno Kraljevstvo tada još bilo dio Europske unije, do sada nije poduzelo nikakve korake prema promjeni te prakse. Pitanje ostaje otvoreno, s prijedlozima koji uključuju trajno vraćanje na standardno vrijeme (GMT) ili uvođenje stalnog ljetnog vremena (DST).
Utjecaj svjetlosti na cirkadijalne ritmove i kako trajno ljetno vrijeme može utjecati na zdravlje
Cirkadijalni ritmovi, koji upravljaju našim unutarnjim satovima, igraju ključnu ulogu u regulaciji spavanja, metabolizma, hormona i raspoloženja. Ovi ritmovi se sinkroniziraju s 24-satnim ciklusom dana i noći putem izloženosti svjetlosti. Ranojutarnje izlaganje prirodnom svjetlu pomiče naše unutarnje satove naprijed, dok večernje svjetlo odgađa cirkadijalne ritmove. To znači da je izloženost jutarnjem svjetlu ključna za održavanje pravilnog dnevnog ritma, dok izlaganje svjetlu kasno navečer otežava usnivanje i buđenje.
Moderna urbana društva, s radnim rasporedima i upotrebom umjetnog svjetla u večernjim satima, dodatno odgađaju naše cirkadijalne ritmove. To čini ranu jutarnju svjetlost još važnijom, jer pomaže u prirodnoj regulaciji sna i osiguravanju dovoljne količine sna. Nedostatak jutarnjeg svjetla, osobito zimi, može značajno narušiti cikluse spavanja, što rezultira negativnim posljedicama za fizičko i mentalno zdravlje.
Negativne posljedice trajnog ljetnog računanja vremena
Jedan od glavnih argumenata protiv uvođenja stalnog ljetnog vremena je nedostatak jutarnjeg svjetla, osobito tijekom zimskih mjeseci. Iako bi trajno ljetno vrijeme moglo pružiti sat vremena dodatne dnevne svjetlosti u večernjim satima, to dolazi s velikim gubitkom jutarnjeg svjetla, koje je ključno za pravilno funkcioniranje našeg cirkadijalnog sustava.
U sjevernijim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, poput Glasgowa, sunce bi zimi izlazilo tek oko 9:45 sati ujutro pod stalnim ljetnim vremenom. To bi značilo da bi veliki dio populacije započinjao svoj radni dan u potpunom mraku, bez ikakve izloženosti prirodnom svjetlu prije dolaska na posao ili školu, što bi imalo ozbiljne posljedice na produktivnost, mentalno zdravlje i kvalitetu spavanja.
Studije o dugoročnim posljedicama na pomicanje sata dva puta godišnje
Brojne studije pokazale su da dvostruka promjena sata ima trenutne negativne posljedice na san, produktivnost i zdravlje. Gubitak jednog sata sna u proljeće povezan je s povećanim rizikom od nesreća na cestama, srčanih udara te pada produktivnosti na radnim mjestima i u školama. Osim trenutnih posljedica, studije su pokazale da život u vremenskoj zoni koja nije usklađena s prirodnim solarnim vremenom može imati dugoročne štetne posljedice, uključujući poremećaje sna, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i kraći životni vijek.
Studije provedene u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje različiti dijelovi države imaju različite vremenske zone, pokazale su da ljudi koji žive zapadnije unutar iste vremenske zone, gdje sunce izlazi kasnije, imaju lošiji san i lošije zdravstvene ishode od onih koji žive istočnije unutar iste vremenske zone. Ovi rezultati ukazuju na to da bi stalno ljetno vrijeme imalo slične negativne posljedice, budući da bi populacija živjela u vremenskoj zoni koja nije sinkronizirana s prirodnim solarnim ciklusima.
Prednosti stalnog standardnog vremena (GMT)
S druge strane, vraćanje na trajno standardno vrijeme značilo bi da su satovi u većoj mjeri usklađeni s prirodnim ciklusima svjetla i tame. To bi rezultiralo ranijim zalascima sunca tijekom ljeta, ali bi i dalje omogućilo dovoljno dnevne svjetlosti za aktivnosti na otvorenom nakon posla ili škole. Osim toga, jutarnje izlaganje svjetlu tijekom zimskih mjeseci bilo bi značajno povećano, što bi dovelo do poboljšanja kvalitete sna, bolje produktivnosti i općeg zdravlja.
British Sleep Society, zajedno s brojnim drugim međunarodnim organizacijama specijaliziranim za spavanje, zagovara vraćanje trajnog standardnog vremena zbog njegovih pozitivnih učinaka na san i cirkadijalne ritmove. Ova promjena bila bi posebno korisna za djecu i adolescente, koji su prirodno skloni kasnijem spavanju, ali se moraju prilagoditi ranom ustajanju zbog školskih obveza. Povećana izloženost jutarnjem svjetlu mogla bi pomoći u regulaciji njihovih cirkadijalnih ritmova i osigurati bolje akademske i zdravstvene ishode.
Geografski kontekst i vremenske zone
Važno je napomenuti da geografski položaj Ujedinjenog Kraljevstva dodatno komplicira raspravu o pomicanju sata. Većina zemlje nalazi se zapadno od nultog meridijana, što znači da sunce izlazi kasnije u odnosu na nominalno vrijeme u Greenwichu. Također, zemlja se prostire u smjeru sjever-jug, što znači da sjeverniji dijelovi zemlje imaju puno kraće dane tijekom zime, dok su ljetni dani duži.
Trajno ljetno vrijeme značilo bi dodatno skraćivanje zimskih jutara, posebno u zapadnim i sjevernim dijelovima zemlje, poput Glasgowa i Londonderryja. U tim regijama, zimski dani ionako imaju kasnije izlaske sunca, pa bi pomicanje sata dodatno produljilo razdoblje bez dnevne svjetlosti u jutarnjim satima.
Zaključak – pomicanje sata čini manju štetu!?
Pomicanje sata u proljeće i jesen postalo je predmetom rasprava zbog sve većeg broja dokaza o njegovim negativnim učincima na ljudsko zdravlje, posebno na san i cirkadijalne ritmove. Stručnjaci iz British Sleep Society zagovaraju ukidanje ove prakse te vraćanje na trajno standardno vrijeme (GMT), koje je u većoj mjeri usklađeno s prirodnim solarnim ciklusima.
Iako uvođenje stalnog ljetnog vremena može pružiti dodatnu svjetlost u večernjim satima, nedostatak jutarnjeg svjetla mogao bi imati ozbiljne dugoročne posljedice po zdravlje i kvalitetu života stanovništva, posebno u sjevernijim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva.
