Lubenica naime u sebi sadrži velike količine vode, i to sastojke vode koji odlaze u sve stanice i tkiva.
Ova biljka, odnosno veliki plod lubenice izvanredno hladi tijekom vrućih ljetnih mjeseci, a kako je i slatka, može da posluži i kao poslastica.
Tijekom vrućih ljetnih dana nema boljeg i ukusnijeg načina za nadoknadu vode izgubljene znojenjem od uživanja u ukusnom i sočnom plodu lubenice. Naime, ova voćka, točnije povrće iz roda krastavaca i tikava sadrži u sebi i do 95% vode, zbog čega ona trenutno utaživa žeđ, ali njen sok odlazi i u sve stanice i tkiva, pa ih rashlađuje, a zahvaljujući šećeru, osam grama na 100 grama lubenice, što daje 36 kcal, odnosno 153 kJ, ona i hrani organizam.
Još ako je dobro rashlađena, lubenica zaista smanjuje potrebu za vodom. Zanimljivo je da lubenica vodu ne ispušta odmah, jer organizam prvo mora da svari njenu tkivnu rešetku, građenu od celuloze, što može potrajati, a to je i prednost u odnosu na čašu bilo kojeg rashlađenog napitka, jer tijelo postepeno dobiva tečnost.
Osim vode i šećera, u lubenici ima i vitamina A, 30 mikrograma, vitamina C, 6 miligrama, vitamina grupe B, kao i 200 mikrograma beta-karotina, 5 mikrograma folata, 158 miligrama kalija, 10 miligrama kalcija, po 11 miligrama fosfora i magnezija, 0.8 miligrama željeza, isto kao i u špinatu, 0.12 miligrama bakra i 0.3 miligrama cinka, jedan mikrogram joda i 11 mikrograma fluora koji je dobar za zdravlje zuba i usne šupljine, a kao i sve crveno voće, mada može biti i žuta, lubenica sadrži i antioksidans likopen.
Osvježavajuća svojstva lubenice dolaze od jabučne i limunske kiseline.
Lubenica, zbog svega nabrojanog, povoljno utječe na probavne organe, jetru, srce i krvotok, a posebno bubrege, jer ih tjera da ‘rade’, čime se izlučuju i otrovi iz tijela i sprječavaju urinarne infekcije. Kao i sve crveno voće i lubenica štiti od pojedinih vrsta raka. Ovo voće, odnosno povrće vodi porijeklo sa sjevera Afrike, odakle su ih Mauri u 13. stoljeću prenijeli u Europu, a još u 10. stoljeću stigle su do Kine. Crni robovi prenijeli su je i u Ameriku, pa danas raste po cijelom svijetu. U nekim zemljama Azije i Afrike koristi se i prženo sjeme lubenice, od čijeg se brašna pravi kruh karakteristične arome.
Kako pravilno odabrati zrelu lubenicu?
Poznavaoci kažu da najprije, treba uzeti onu sa što tamnijom korom, a kad se tvrda lubenica prinese uhu i stisne, trebalo bi da se čuje pucketanje, koje svjedoči o njenoj zrelosti. Na koji način lubenicu što prije i što bolje rashladiti? Najbolje je lubenicu rasjeći na kriške i uviti svaku u aluminijsku foliju pa staviti u frižider, a ako se vam baš žuri možete ju nakratko staviti i u zamrzivač. Efikasan način je uviti lubenicu u mokru krpu i ostaviti je na suncu, mada čudno zvuči lubenica se na taj način ohladi.
Recept od lubenice za liječenje astme
Uzme se jedna lubenica i odreže joj se vrh kao poklopac, zatim se izdubi srce lubenice ali da se ne probije donji dio. U nastalu prazninu ulije se meda koliko stane do vrha, zatim se poklopi poklopcem koji smo ostavili.
Nakon toga se cijela takva lubenica zakopa u zemlju i ostavi da stoji u zemlji 5 dana. Kada se lubenica izvadi iz zemlje, pije se sok koji je nastao od lubenice i meda, po jedna čaša dnevno, dok se skroz ne popije.
Ovaj napitak se kod djece pokazao kao jako uspješan.
