Laserska korekcija vida, poznata i kao lasersko oblikovanje rožnice, revolucionaran je medicinski postupak koji koristi laser za preoblikovanje površine oka s ciljem ispravka dioptrije i različitih problema s vidom.
Ovaj napredni tretman postao je izuzetno popularan zbog svoje sposobnosti poboljšanja ili eliminacije stanja poput kratkovidnosti (miopija), dalekovidnosti (hipermetropija), astigmatizma, te čak i presbiopije, koja dolazi starenjem.
U ovom sveobuhvatnom članku detaljno ćemo istražiti lasersku korekciju vida, različite procedure, potencijalne nuspojave i faktore koje treba uzeti u obzir prije nego se odlučite za ovaj životno mijenjajući tretman.
Osnovne informacije – laserska korekcija vida
Laserska korekcija vida uključuje upotrebu računalno kontroliranog ekscimer lasera za uklanjanje mikroskopskih količina tkiva s rožnice, transparentne prednje strukture oka.
Ovaj postupak ima za cilj obnoviti normalan vid, te smanjiti ili ukloniti potrebu za naočalama ili kontaktnim lećama. Tijekom godina razvijene su različite tehnike kako bi se postigao ovaj cilj, a neki od najčešćih postupaka uključuju fotorefraktivnu keratektomiju (PRK), Laser In Situ Keratomileusis (LASIK) i Small Incision Lenticule Extraction (SMILE).
PRK: Fotorefraktivna keratektomija
U PRK-u se tanki vanjski sloj rožnice, poznat i kao rožni epitel, uklanja, a potom se oblikuju slojevi ispod njega pomoću ekscime lasera. Ovaj postupak odgovara određenim kandidatima, a rezultati mogu biti izvanredni.
LASIK: Laser In Situ Keratomileusis
LASIK, najčešće primijenjen postupak, uključuje stvaranje tankog sloja rožnice pomoću femtosekundnog lasera. Taj se sloj privremeno podiže, a ekscimer laser oblikuje slojeve ispod njega. Sloj se zatim vraća na svoje mjesto kako bi prekrio novo oblikovanu površinu.
SMILE: Small Incision Lenticule Extraction
SMILE je još jedna varijacija koja također koristi femtosekundni laser za stvaranje unutarnje lenticule unutar rožnice. Ta lenticula izvlači se kroz malu inciziju, eliminirajući potrebu za stvaranjem rožničkog sloja.
Problemi sa Vidom koje rješava laserska korekcija vida
Miopija (Kratkovidnost)
Miopija pogađa mlađu populaciju, a koliko je česta najbolje pokazuje podatak da pogađa otprilike 30% Australaca (mlađih), što je vrlo visoka brojka. Otežava fokusiranje na udaljene objekte dok omogućuje jasno viđenje bliskih objekata. Laserska korekcija vida može izravnati centralni vrh rožnice, smanjujući kratkovidnost.
Hipermetropija (dalekovidnost)
Hipermetropija je češća kod osoba starijih od 40 godina. Daje bolji vid na daljinu, ali za bliske zadatke, poput čitanja, potrebne su naočale. Osoba s hipermetropijom bolje vidi objekte na daljinu nego bliske objekte. Za bliske zadatke kao što je čitanje, ovise o naočalama.
Presbiopija (staračka dalekodivost)
Najčešća varijacija ovog stanja je presbiopija, koja obično počinje kada osoba dosegne četrdesete godine. Presbiopija znači da ljudi dobro vide na daljinu, ali moraju držati čitateljski materijal sve dalje od svojih očiju kako bi jasno vidjeli.
Ovo stanje obično ne može biti ispravljeno laserskim oblikovanjem rožnice, no laserne procedure mogu biti korištene kako bi se jedno oko učinilo kratkovidnim kako bi se prevladala ovisnost o čitalačkim naočalama. Ovaj postupak poznat je kao monovidija.
Dobar razlog za lasersku korekciju vida
Postoje različiti razlozi zbog kojih osoba može razmotriti lasersko oblikovanje rožnice:
- Nemogućnost nošenja kontaktnih leća i želja za izbjegavanjem naočala iz kozmetičkih razloga: Laserska korekcija vida može biti atraktivna opcija za one koji ne podnose kontaktni leće i žele izbjeći naočale iz estetskih razloga.
- Želja za sudjelovanjem u poslovnim ili rekreativnim aktivnostima koje se ne mogu obavljati dok se nose naočale ili kontaktne leće: Osobe koje se bave aktivnostima koje zahtijevaju slobodne oči, poput sporta ili vodenja profesionalnih karijera, često razmatraju lasersku korekciju vida.
- Želja za izbjegavanjem neugodnosti povezanih s nošenjem kontaktnih leća i potrebom za održavanjem: Nošenje kontaktnih leća može biti neugodno i zahtijeva redovitu brigu. Laserska korekcija vida može eliminirati ovu potrebu.
Medicinski pogled: Uvjeti za lasersku korekciju vida
Osobe koje razmišljaju o laserskoj korekciji vida trebaju uzeti u obzir nekoliko medicinskih čimbenika:
- Dob: Najbolje je razmotriti lasersku korekciju vida nakon navršenih najmanje 20 godina.
- Stabilnost refraktivnog poremećaja (dijoptrije u naočalama): Važno je da refraktivni poremećaj bude stabilan prije nego se odluči za lasersku korekciju vida.
- Medicinska stanja: Osobe s dijabetesom, nekontroliranim reumatskim bolestima, bolestima imunološkog sustava ili obiteljskom poviješću keratokonusa trebaju pažljivo razmisliti o laserskoj korekciji vida. Iskusni refraktivni kirurg moći će pravilno savjetovati.
- Posebni rožnički uvjeti: Laserska korekcija vida nosi dodatne rizike ako se izvodi na osobama s nepravilno oblikovanom ili izuzetno tankom rožnicom. Ovi uvjeti lako se procjenjuju tijekom preoperativnih testova u uredu refraktivnog kirurga.
Laserska korekcija vida – postupak
Ekscimer laser je “hladni” tip lasera koji ne oštećuje tkivo, već ispavlja male količine rožnice svaki put kad se zraka lasera pulsira na površinu oka. Promjer laserske zrake i broj impulsa usmjerenih na rožnicu pažljivo se kontroliraju pomoću računalne tehnologije kako bi se oblikovala površina rožnice.
Postupak se izvodi koristeći lokalne anestetičke kapi za oči i traje oko 5 minuta po oku. Međutim, vrijeme potrebno za oblikovanje rožnice ekscimerskim laserom obično je manje od minute.
Različiti problemi sa vidom zahtijevaju različite tretmane
- Miopija: Centralni vrh rožnice mora se izravnati kako bi se smanjila kratkovidnost.
- Dalekovidnost: Centralni vrh rožnice treba učiniti strmom, a to se postiže primjenom ekscimerskog lasera na rub rožnice.
- Astigmatizam: Ovaj se problem javlja kada je rožnica neravnomjerno zakrivljena u jednom meridijanu, pa se laser primjenjuje kako bi se rožnica učinila ravnomjernijom.
Oporavak nakon laserske korekcije vida
Nakon operacije možete očekivati:
- Manju nelagodu.
- Mogućnost vida, iako ne uvijek potpuno jasan.
- Potrebu da vas netko vozi kući ili korištenjem taksija.
- Potrebu za kratkim snom čim stignete kući.
Nuspojave i komplikacije – laserska korekcija vida
Laserska korekcija vida donosi moguće nuspojave i komplikacije, koje uključuju:
- Prekomjerno ili nedostatno ispravljanje: To može biti posljedica prekomjerne ili nedostatne obrade i može zahtijevati drugi postupak za optimalne rezultate.
- Suhe oči: Laserska korekcija vida može stvorit tzv. “suhe oči”, pa je moguće da će biti potrebno koristiti kapi za oči koje vlaže oči ili drugi tretman.
- Infekcija: Iako je infekcija izuzetno rijetka, liječenje antibioticima može biti potrebno ukoliko do nje dođe.
- Površinski ožiljci: Ovo može zahtijevati dodatni postupak za ispravak.
- Prekomjerno stanjivanje rožnice: To može dovesti do izbočenja rožnice, sličnog stanju koje se naziva keratokonus. Vid se pogoršava, što dovodi do potrebe za kontaktnim lećama ili daljnjom kirurgijom.
- Osjetljive oči: Neki ljudi prijavljuju povećanu osjetljivost na bljesak svjetla, što može učiniti vožnju opasnom.
- Zamućen vid: “Halo” ili prsteni zamućenog svjetla mogu rezultirati novim tretmanom. Zanimljivo, više se ne smatraju povezanim s velikim zjenicama, kao što se smatralo u ranim danima kada je u pitanju laserska korekcija vida.
Što nakon laserske korekcije vida
Nakon postupka, preporučuje se slijediti upute oftalmologa, ali nekoliko općih smjernica uključuje:
- Korištenje antibiotika i protuupalnih lijekova (u obliku kapi) u operiranom oku tijekom određenog razdoblja nakon operacije.
- Korištenje plastičnih štitova preko operiranog oka tijekom nekoliko noći nakon operacije kako bi se spriječila šteta uzrokovana trljanjem očiju.
- Izbjegavanje trljanja operiranog oka.
Dugoročna prognoza laserske korekcije vida
Neke osobe koje su podvrgnute laserskoj korekciji vida još uvijek će trebati nositi naočale ili kontaktne leće kako bi postigli optimalan vid, iako će njihov prirodni vid biti značajno poboljšan. Velika većina ljudi će ipak biti potpuno oslobođena naočala i kontaktnih leća tijekom mnogo godina.
Dugoročni učinci laserskog oblikovanja rožnice smatraju se minimalnima ako se oči smatraju pogodnima za postupak.
Korekcija vida – koje su druge opcije?
Tradicionalni načini ispravljanja miopije, hipermetropije i astigmatizma uključuju:
- Naočale: Ovo je najčešći način ispravljanja vida, u kojem se koriste naočale s lećama koje ispravljaju refraktivne greške.
- Kontaktne leće: Kontaktne leće su tanke leće koje se postavljaju izravno na površinu oka i ispravljaju refraktivne greške.
Osim laserske korekcije vida, postoje i alternativni kirurški postupci koji ne zahtijevaju upotrebu ekscimer lasera. To uključuje implantaciju intraokularnih leća i kirurške zahvate na rožnici. Intraokularne leće mogu biti fakične ili slične onima koje se koriste kod pacijenata s kataraktom. Fakične leće nalikuju kontaktnim lećama, ali se implantiraju unutar oka kako ih ne biste morali uklanjati.
Zaključak
Laserska korekcija vida predstavlja značajan napredak u području oftalmološke kirurgije. Kroz precizno oblikovanje rožnice, mnogi ljudi imaju priliku postići bolji vid bez potrebe za nošenjem naočala ili kontaktnih leća. Međutim, važno je temeljito razmotriti sve aspekte postupka i konzultirati se s kvalificiranim oftalmolozima prije nego se odlučite za lasersku korekciju vida.