Ovim putem ćemo objasniti što je krvni tlak, koje su mu granice normale i kako se može mjeriti kod kuće. Također, saznat ćete što je povišen krvni tlak, a što sniženi krvni tlak. Nastavite sa čitanjem.
Ako nastavite sa čitanjem, saznat ćete koje su optimalne, a koje opasne granice krvnog tlaka, kako ga možete sniziti prirodnim putem i zbog čega je važno redovno kontrolirati krvni tlak.
Hipertenzija, hipotenzija, sistolički tlak, dijastolički tlak – to su pojmovi s kojima se često susrećete, no dali znate što oni zaista znače, odnosno predstavljaju?
Krvni tlak je tlak u našem tijelu, kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu našeg tijela. Stvara se radom srca kao pumpe. Kako srce kuca (pumpa), tako se tlak povisuje prilikom svakog izbacivanja krvi iz srca (sistola), dok se kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) tlak opada. Upravo su to dvije vrijednosti koje mjerimo – kada mjerimo krvni tlak. Gornja vrijednost (sistolički) i donja vrijednost (dijastolički krvni tlak).
Prvo ćemo napisati koje su to optimalne vrijednosti krvnog tlaka
Smatramo da je izmjereni tlak u optimalnim granicama ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
Ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg, opet govorimo o normalnom tlaku.
Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju tlak se treba kontrolirati kroz godinu dana.
Prvi stupanj hipertenzije vidimo ako je izmjeren sistolički tlak između 140 i 159 mmHg, a dijastolički tlak između 90 i 99 mmHg. Liječnik obično preporučuje ponovnu kontrolu kroz par mjeseci.
Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva izmjereni sistolički tlak između 160 i 179 mmHg, a dijastolički između 100 i 109 mmHg. Liječnik će vjerojatno tražiti od pacijenta da se ponovi kontrola kroz mjesec dana.
Treći stupanj hipertenzije vidimo ako je izmjeren sistolički tlak od 180 mmHg na više i dijastolički od 110 mmHg na više. Liječnik će odrediti terapiju i pratiti stanje pacijenta, te po potrebi korigirati terapiju ili propisati neku drugu.
Kako se mjeri krvni tlak?
Trebamo znati da krvni tlak nije stalan. Naime, krvni tlak se mijenja tijekom dana i noći, te ovisi o mnogim faktorima, kao što je tjelesna aktivnost, stres, emocionalno stanje, doba dana (ujutro je obično viši nego navečer) i mnogim drugim. Na sreću, postoje instrumenti koji su lako dostupni, pa krvni tlak možete mjeriti kod kuće, bez potrebe za čestim odlaskom u neku od zdravstvenih ustanova.
Zašto je važno mjeriti krvni tlak?
Svakako je dobro s vremena na vrijeme izmjeriti krvni tlak. Osobe kojima je dijagnosticirana hipertenzija, trebaju to raditi i češće, da bi na vrijeme uočili poboljšanje/pogoršanje stanja. Takve osobe će u dogovoru sa svojim liječnikom, kod kuće mjeriti tlak i pratiti odstupanja. Posebno je važno često mjeriti tlak prilikom uvođenja nove terapije, ili kod promjene terapije. Tlak se tada mjeri i po nekoliko puta na dan, da bi se vidjelo koja terapija dobro djeluje.
[mks_button size=”medium” title=”Sirup od gloga za zdravlje krvotoka” style=”rounded” url=”https://alternativa.hr/ljekovita-biljka/kako-napraviti-najucinkovitiji-tonik-za-srce-od-sirupa-gloga-tzv-glogovice/” target=”_self” bg_color=”#99adbf” txt_color=”#000000″ icon=”” icon_type=”” nofollow=”0″]
Ako želite sami izmjeriti svoj tlak, uradite to u sjedećem položaju, u mirnom stanju i mjerenje provedite tri puta. Uzmite srednju vrijednost koja će dati pouzdane rezultate.
Klasifikacija brojčane vrijednosti krvnog tlaka
Već smo se dotaknuli ove teme na početku pisanja, ali da ponovimo u kratkim crtama.
- Optimalan tlak – Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80.
- Normalan tlak – Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85.
- Granične vrijednosti tlaka – Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139, a dijastolički između 85 i 89.
- Početak povišenog tlaka – Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159, a dijastolički tlak između 90 i 99.
- Opasno povišenje tlaka – Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109.
- Po život opasno povišenje – Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 na više i dijastolički od 110 na više.
Ako izmjerite kod kuće opasno ili po život opasno povišenje tlaka, obavezno se što prije obratite liječniku i zatražite njegovu stručnu pomoć.
Da objasnimo – što je to hipertenzija?
Arterijska hipertenzija definirana je kao kronična bolest pri kojoj je krvni tlak u arterijama povišen. U praksi to znači da srce mora snažnije raditi kako bi se održao normalan protok krvi kroz krvne žile. Hipertenzijom se smatra stanje kod kojega su vrijednosti krvnog tlaka trajno na razini ili iznad 140/90 mmHg.
Hipertenzija predstavlja glavni faktor rizika od razvoja moždanog udara, srčanog udara, zatajenja srca, aneurizme arterija i nekih oblika kroničnog oštećenja bubrega.
[mks_button size=”medium” title=”Ako imate povišen krvni tlak” style=”rounded” url=”https://alternativa.hr/zdravlje/7-savjeta-za-upravljanje-visokim-krvnim-tlakom/” target=”_self” bg_color=”#99adbf” txt_color=”#000000″ icon=”” icon_type=”” nofollow=”0″]
Visok krvni tlak (hipertenzija) povezan je za oko 7,1 milijuna smrti godišnje širom svijeta. Prema brojnim istraživanjima, zapadnjački način prehrane jedan je od najvećih krivaca za povišen krvni tlak.
Postoje i drugi krivci, no prehrana igra glavnu ulogu pa se krvni tlak preventivno regulira zdravom i kvalitetnom prehranom.
Ako želite sniziti svoj tlak hranom, savjetujemo da jedete dovoljno voća i povrća, po mogućnosti svježeg i u svim bojama. Svaki dan jedite kvalitetne namirnice: ribu, ulje lanenih sjemenki, sok brusnica i celera, jabučni ocat, lubenicu, maslinovo ulje, cjelovite žitarice i krastavce. Koliko god je moguće – smanjite unos soli. Preporučena dnevna količina iznosi jednu čajnu žličicu soli, stoga ne pretjerujte.
Nizak krvni tlak ili hipotenzija?
Hipotenzija ili niski krvni tlak jedno je od češćih tegoba s kojima se susrećemo. Ovo je stanje kada mjerimo sistolički tlak niži od 90 mmHg ili dijastolički tlak niži od 60 mmHg. Prvi organ na kojem možemo primijetiti nizak krvni tlak je mozak. Osoba osjeća vrtoglavicu (pogotovo prilikom naglog ustajanja), malaksalost, zamagljen vid, opću slabost ili nesvjesticu.
Ako je hipotenzija izraženija i traje duže, može se javiti nepravilan rad organa zbog slabog dotoka kisika, pa čak i šok.
[mks_button size=”medium” title=”Glog je prirodni lijek za zdravlje srca” style=”rounded” url=”https://alternativa.hr/zdravlje/glog-ljekovita-biljka-koja-ce-dobro-doci-posebno-kod-srcanih-problema/” target=”_self” bg_color=”#99adbf” txt_color=”#000000″ icon=”” icon_type=”” nofollow=”0″]
Ako je do hipotenzije došlo usred terapije određenim lijekovima, u tom je slučaju potrebno prekinuti liječenje uz nadzor liječnika.
Za razliku od hipertenzije, osobe s hipotenzijom bi trebale povećati unos soli, ali bi najbolje bilo da liječnik odredi točnu količinu koju ne biste trebali prekoračiti. Također, preporučuje se veći unos vode i kofeina kako biste spriječili dehidraciju.
Ako liječnik smatra da je potrebno, može vam propisati lijekove koji povećavaju volumen krvi i na taj način povisuju tlak, ili pak lijekove koji ograničavaju širenje krvnih žila.
