Dostignuća u svijetu znanosti i medicine su u mnogome pridonijela produžetku životnog vijeka ljudi u svijetu, a posebno u razvijenim zemljama.
Međutim, suvremena civilizacija i način života imaju i niz negativnih posljedica po zdravlje ljudi i uzročnici su mnogih oboljenja.
Za jednu od posljedica civilizacijskog napretka smatra se i porast broja oboljelih od demencije.
Demencija se najčešće određuje kao pad intelektualnog funkcioniranja, a prije svega pamćenja. Može se javiti kao zasebna bolest ili može biti pratitelj drugih bolesti poput cerebrovaskularnih oboljenja, uz koje vrlo često idu i simptomi karakteristični za vaskularne demencije. Svi uzroci demencije nisu u potpunosti poznati, ali se bez dileme može reći da su njezini glavni inicijatori degenerativne i kemijske promjene u središnjem živčanom sustavu.
Ono što je važno znati je da danas pojava dementnih smetnji nije vezana isključivo za godine starosti, ali se najčešće javlja kod osoba starijih od 65 godina. Liječenje je uspješnije ako se pravovremeno opaze simptomi i na vrijeme se počne primjenjivati odgovarajuća terapija koja znatno može usporiti napredak bolesti i doprinijeti održanju kvalitete života oboljele osobe u što duljem vremenskom razdoblju.
Alarmi koje ne treba ignorirati
Kao jasni signali da su kod određene osobe prisutne dementne smetnje, javljaju se određene promjene u ponašanju. Najčešći simptomi su: opadanje funkcije kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja, opadanje sposobnosti orijentacije, teškoće u govoru, problemi u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, promjene u raspoloženju, promjene na planu ličnosti i sl. Određeni broj promjena u ponašanju treba shvatiti kao alarm za obraćanje liječniku, a mogu se lako primijetiti kod bliskih osoba iz Vašeg svakodnevnog okruženja.
Teškoće prilikom obavljanja svakodnevnih rutinskih poslova, (na primjer: normalno je da zaboravite uključiti kolo na štednjaku kada želite skuhati čaj, ali nije normalno da stavite kruh u ormar s garderobom ili da gomilate smeće po raznim dijelovima kuće) jedan su od najčešćih ranih simptoma demencije.
Mogu se pojaviti smetnje normalnog govora i mišljenja tako da oboljela osoba često u govoru koristi riječi koje nemaju nikakvog smisla i nisu u kontekstu izgovorene rečenice. Primjerice, sasvim je prihvatljivo da osoba ima teškoću u razumijevanju neke izreke ili poslovice, ali ukoliko je shvaća bukvalno, odnosno ne razumije njezino preneseno značenje, to može ukazivati da se u njenom mišljenju događa nešto što ne treba ignorirati. Indikator dementnih promjena mogu biti i smetnje u rasuđivanju, koje se mogu manifestirati na razne načine (odijevanje koje nije u skladu s vremenskim prilikama, poput oblačenja kaputa ili druge zimske garderobe ljeti, pri temperaturama zraka od 40 stupnjeva celzijevih ili izlaska iz kuće u ljetnoj majici za Novu godinu).
Drastične promjene u stavovima i razmišljanjima također su jasni znaci demencije. Na primjer, osoba koja je ranije bila puna povjerenja i razumijevanja prema ljudima, postaje izrazito sumnjičava, nepovjerljiva ili ljuta, najčešće na članove obitelji i prijatelje, skriva novac i lijekove na neuobičajenim mjestima pa potom ni sama ne uspijeva ih pronađe ili odbija ponuđeni obrok uz stav da je otrovan. Treba napomenuti da je navedeni primjer samo jedan od mnoštva vidova promjena na planu ličnosti izazvanih demencijom.
Mogu biti prisutne i nagle promjene raspoloženja, kao i poremećaj sna u vidu povećanje aktivnosti u kasnim noćnim satima, uslijed čega dolazi do kontinuiranog smanjenja noćnog spavanja što fizički iscrpljuje oboljelu osobu, ali i članove njezine obitelji.
Još jedan jasan znak postojanja dementnih promjena jeste učestalo ili kontinuirano odsustvo inicijative da se bilo što uradi, od najosnovnijih aktivnosti poput izbacivanja smeća ili održavanja osobne higijene, pa sve do pripreme obroka i konzumiranja istog, uz stalnu potrebu za pažnjom od strane bliskih osoba. Ovi simptomi se nerijetko pripisuju depresivnom stanju ukoliko drugi, prethodno spomenuti simptomi nisu izraženi, tako da vrlo opasni, jer mogu maskirati demenciju i odgoditi njezino pravovremeno dijagnosticiranje, a samim tim i njezino liječenje medikamentima i drugim vidovima terapije koji mogu dati dobre rezultate u smislu usporavanja tijeka bolesti i osiguravanja nesmetanog funkcioniranja u što duljem vremenskom razdoblju.
Sve češće ostavljanje predmeta za svakodnevnu uporabu na neuobičajenim mjestima (na primjer, ostavljanje hrane u kupaonici ili na drugim mjestima, ostavljanje naočala za čitanje u hladnjaku i sl.) još jedan je često prisutan, rani simptom demencije.
Kako reagirati?
Sve opisane manifestacije jako remete život i funkcioniranje čitave obitelji i znatno smanjuju kvalitetu života, tako da se članovi obitelji vrlo često odlučuju da oboljelog smjeste u neku specijaliziranu ustanovu. Zato je vrlo važno da ukoliko primijetite kod svojih voljenih starijih članova obitelji ove ili slične simptome, shvatite to kao alarm i upozorenje da se nešto važno događa s njihovim zdravljem. Što ranije obraćanje liječniku i pravovremena terapija mogu oboljeloj osobi značajno produžiti dostojanstvenu starost u krugu obitelji i prijatelja.
