Sport i natjecanje na svjetskoj sceni oduvijek su izazivali ne samo interes i uzbuđenje, već i složena pitanja o pravilima i pravdi. Olimpijske igre predstavljaju vrhunac globalne sportske pravednosti i ravnopravnosti, ali događaji koji su uslijedili nakon osvajanja zlatne medalje alžirske boksačice Imane Khelif u Parizu 2024. otkrili su koliko je ta ravnoteža krhka.
Iznenađujuće informacije o genetskom sastavu i spolnim karakteristikama Imane Khelif pokrenule su raspravu o pravilima koja reguliraju ženski sport, postavljajući pitanja o biološkoj razlici, pravednosti i ljudskim pravima u sportu.
Medicinsko otkriće: Detalji iz zdravstvenog izvještaja
U listopadu 2023., izvještaj koji je sastavljen u suradnji između pariške bolnice Kremlin-Bicêtre i bolnice Mohamed Lamine Debaghine u Alžiru otkrio je specifične medicinske detalje o Imane Khelif. Prema francuskom novinaru Djaffaru Ait Aoudii, izvještaj pokazuje da Imane Khelif ima poremećaj spolnog razvoja poznat kao nedostatak 5-alfa reduktaze. Ovaj rijedak medicinski poremećaj utječe na razvoj genitalnih karakteristika kod osoba sa XY kromosomima, koji su tipični za muškarce, te može dovesti do pogrešne identifikacije spola pri rođenju.
Za osobe s ovim poremećajem, vanjski genitalije često mogu nalikovati na ženske, što dovodi do pripisivanja ženskog spola pri rođenju. Izvještaj je pokazao da Khelif nema maternicu i jajovode, ali ima unutarnje testise i povećanu klitorisnu strukturu koja nalikuje malom penisu, dok su rezultati hormonalnih testova ukazivali na razinu testosterona koja odgovara razini kod muškaraca. Khelifina XY kromosomska struktura također je potvrđena, sugerirajući da je biološki gledano – muškarac.
Razumijevanje 5-alfa reduktaze i njenih implikacija
Nedostatak 5-alfa reduktaze je rijedak poremećaj koji utječe na metabolizam testosterona. Osobe s ovim stanjem imaju XY kromosome, ali zbog smanjene konverzije testosterona u dihidrotestosteron (DHT), njihov spolni razvoj često ne slijedi uobičajene obrasce. Bez prisustva DHT-a, muški spolni organi mogu se razviti u smjeru ženskog fenotipa, stvarajući jedinstvenu kombinaciju tjelesnih karakteristika.
Kod mnogih osoba, pubertet može donijeti naznake njihovog stvarnog genetskog sastava. U slučajevima poput Khelif, adolescencija može uključivati rast mišićne mase i karakteristike vezane uz mušku fizičku strukturu, bez razvoja dojki ili pojave menstruacije, što je uobičajeno kod žena. Ovaj medicinski kontekst važno je razumjeti jer donosi dodatnu složenost u sportovima koji dijele natjecatelje prema spolu.
Sportske posljedice za Imane Khelif i reakcija javnosti
Reakcija sportskih organizacija, uključujući Međunarodnu boksačku asocijaciju (IBA) i Međunarodni olimpijski odbor (IOC), na otkrića vezana uz Khelif bile su različite. IBA je prvobitno diskvalificirala Khelif iz ženske kategorije zbog njezinog kromosomskog statusa, ali unatoč tome, IOC je odlučio da se može natjecati u ženskoj kategoriji, jer je njezin pravni identitet ženskog spola. Razne strane postavile su pitanje je li pravedno da Khelif, s biološkim prednostima poput veće mišićne mase i testosteronske razine, natječe protiv žena koje su biološki rođene kao žene i nemaju te karakteristike.
Khelifin trener, Georges Cazorla, priznao je da su kromosomski testovi pokazali “problem”, ali je naglasio da bi Khelif trebala imati pravo natjecati se u skladu sa svojim identitetom. Cazorla je također potvrdio da je Khelif bila na terapiji za suzbijanje testosterona nakon procjene 2023. godine, što je dodatno kompliciralo dilemu oko pravilnika koji bi ujednačili sportske standarde.
Kontroverze i optužbe za Imane Khelif: Je li postignuta prava sportska pravda?
Ova otkrića izazvala su oštru reakciju od strane ICONS-a (Independent Council on Women’s Sports), posebice od Marshi Smith, suosnivačice organizacije. Smith je javno optužila IOC i Alžirski olimpijski odbor za zanemarivanje sigurnosti i prava žena koje se natječu u boksu. Smith tvrdi da se odlukom o dopuštanju Khelif da se natječe protiv žena ugrožavaju fizička sigurnost i jednakost žena u sportu.
Smith je također pozvala na oduzimanje Khelifine zlatne medalje, ukazujući na činjenicu da su mnoge žene tijekom natjecanja bile izložene fizički nadmoćnom protivniku, što je prema njenim riječima, “oblika nasilja nad ženama pod okriljem javnog spektakla.”
Etika, sport i politika: Što slijedi nakon otkrića?
Slučaj Imane Khelif je potaknuo značajne rasprave u svijetu sporta i društva općenito o pravednosti u ženskim sportovima. Kako bi osigurali ravnopravne uvjete za sve sportaše, mnoge organizacije sada preispituju pravila koja se odnose na sudjelovanje osoba s različitim spolnim karakteristikama. Pitanja koja se postavljaju tiču se ne samo fizičke pravednosti, nego i zaštite sportskih prava svih natjecatelja, bez obzira na njihovu spolnu i genetsku strukturu.
IOC, IBA, te druge sportske organizacije nalaze se pred teškom odlukom: kako balansirati između prava pojedinca da se natječe u skladu sa svojim identitetom i prava ostalih natjecatelja da se natječu u pravednim uvjetima. Slučaj Khelif postavlja temelj za formiranje novih smjernica koje će se možda zasnivati na razini testosterona, tjelesnim karakteristikama ili drugim biomarkerima, kako bi se osigurala sigurnost i jednakost među sportašicama.
Prijetnje britanskoj novinarki i izazovi sigurnosti
Prateći priču o Khelif, britanska novinarka Laura Woods suočila se s ozbiljnim prijetnjama zbog svojeg istraživačkog rada. Prema njenim riječima, prijetnje smrću nisu bile upućene samo njoj nego i njenom nerođenom djetetu, što je dodatno pogoršalo već izazovnu situaciju.
Prijetnje su se intenzivirale na društvenim mrežama, gdje su joj anonimni korisnici dovodili u pitanje identitet i seksualnost, pa čak i slali zahtjeve njenim nadređenima da je otpuste. Woods je istaknula kako je slučaj Imane Khelif izuzetno složen i da ostaje mnogo neodgovorenih pitanja koja je, zbog sigurnosti svih boksačica, ključno postaviti i istražiti.
Imane Khelif: Natjecateljski rekord i pitanja o pravednosti
Imane Khelif iza sebe ima bogatu karijeru u ženskom boksu, uključujući natjecanje na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021., gdje je stigla do četvrtfinala. Premda se u posljednje dvije godine nije suočila s porazom, ukupno je u svojoj karijeri izgubila devet borbi, što ne upućuje na neosporivu fizičku dominaciju.
Međutim, njena prisutnost na Olimpijskim igrama u Parizu izazvala je kontroverze zbog pitanja o pravednosti i razlici u fizičkim predispozicijama između nje i drugih natjecateljica. Mnogi kritičari tvrde da prisutnost bioloških razlika može dovesti do neravnoteže u boksu, sportu u kojem je fizička snaga ključan faktor, ali međunarodne sportske organizacije i dalje ostaju podijeljene u vezi s pravilima i regulacijama koje bi osigurale ravnopravne uvjete za sve sportaše.
