U današnjem svijetu, prehrana je postala tema koja izaziva snažne emocije i brojne rasprave. Prof. dr. sc. Gordan Luac, ugledni hrvatski biokemičar i molekularni biolog, nedavno je na svom Facebook profilu pokrenuo zanimljivu temu koja govori o zabludama i fanatizmu u vezi s prehrambenim navikama.
U svojoj objavi, Luac ističe kako su ljudi duboko uvjereni u ispravnost svojih stavova o prehrani, unatoč činjenici da su ti stavovi često međusobno kontradiktorni. Njegova poruka oslikava kompleksnost ljudskog metabolizma i naglašava koliko je važno razumjeti individualne razlike u odgovoru na različite prehrambene režime.
Fanatizam u prehrani: nepotrebne rasprave
Luac započinje objavu iznoseći fascinaciju time koliko su ljudi spremni braniti svoja uvjerenja o prehrani. Naglašava kako, bez obzira na to što on ponekad samo podijeli link na članak, rasprave na tu temu postanu vrlo žustre i polarizirane.
Fascinantno je koliko su fanatično ljudi uvjereni da je ono što oni vjeruju o prehrani točno, a neka od tih vjerovanja su doslovno suprotna i međusobno isključiva”, piše Luac, što nam pokazuje dubinu podijeljenih mišljenja o tome koja je prehrana “ispravna”. Ovdje dolazimo do srži problema – prehrana je postala osobna filozofija, a ne samo stvar biološke potrebe. Svjedoci smo sukoba između različitih prehrambenih skupina – od zagovornika keto dijete, veganstva, intermittent fasting-a, do onih koji se drže klasičnih prehrambenih piramida. Svaka od tih skupina tvrdi da je baš njihov način prehrane najbolji.
prof. dr. sc. Gordan Lauc
Međutim, Luac iznosi važnu poantu:
Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Mi smo svi različiti i različito metaboliziramo i pohranjujemo hranu i zbog toga različitim ljudima odgovara različita prehrana.
prof. dr. sc. Gordan Lauc
Ova izjava naglašava činjenicu da univerzalna prehrana ne postoji – ono što radi za jednu osobu, ne mora raditi za drugu.
Raznolikost u prehrambenim potrebama
Luac ukazuje na ključnu biološku istinu – evolucija je oblikovala ljudski organizam da se može prilagoditi različitim uvjetima prehrane. Čovječanstvo je preživjelo tisućljeća promjena u dostupnosti hrane, a naš metabolizam je optimiran da preživljava i u lošim uvjetima. Luac dodaje:
Naš organizam je optimiran milijunima godina evolucije da može preživjeti različite loše uvjete i posljedice loše prehrane vidimo tek nakon nekoliko desetljeća.
prof. dr. sc. Gordan Lauc
Zbog toga je, kako ističe, teško odrediti koja prehrana odgovara pojedincu, jer stvarni učinci loših prehrambenih navika postaju vidljivi tek nakon mnogo godina. Ova izjava poziva na strpljenje i oprez pri donošenju zaključaka o dugoročnim učincima određene prehrane.
Znanstveni eksperiment: različite dijete, različiti rezultati
U nastavku svoje objave, Luac spominje nedavni znanstveni eksperiment u kojem je sudjelovalo 1000 ispitanika. Eksperiment se sastojao od dvije faze – u prvoj fazi ispitanici su bili na strogoj niskokaloričnoj dijeti od samo 800 kalorija dnevno tijekom dva mjeseca, dok su u drugoj fazi šest mjeseci slijedili neku od varijanti “zdrave prehrane”. Zanimljivi rezultati pokazali su da je svima koristilo smanjenje unosa hrane, no što se tiče različitih dijeta, utjecaj na pojedince bio je vrlo varijabilan.
Ono što smo zaključili je da gotovo svima odgovara da jedu manje… a doslovno svaka dijeta je na dio ljudi imala pozitivne, a na dio ljudi negativne učinke
prof. dr. sc. Gordan Lauc
Gordan Luac pritom naglašava da ne postoji univerzalna dijeta koja bi odgovarala svima. Ovaj zaključak dodatno podržava njegovu tezu o individualnosti metabolizma i potrebi za personaliziranim pristupom prehrani.
Komentar: Potreba za personaliziranim pristupom
Zaključci prof. Luaca dovode do važne spoznaje – prehrana je vrlo individualna i treba biti prilagođena svakom pojedincu. Umjesto da pokušavamo nametnuti svoja uvjerenja drugima, trebali bismo biti otvoreni prema različitim pristupima i razumjeti da ne postoji jedno rješenje za sve. Znanost sve više prepoznaje važnost personalizirane prehrane, uzimajući u obzir genetiku, metabolizam i način života svakog pojedinca.
Osim toga, postaje jasno da moderacija i raznolikost imaju ključnu ulogu. Bez obzira na to koju dijetu slijedimo, Luacovo istraživanje sugerira da je smanjenje unosa hrane općenito korisno. Prejedanje je, nažalost, globalni problem, a umjerenost je vjerojatno najvažniji korak prema dugoročnoj zdravstvenoj dobrobiti.
Prehrana nije “jedna veličina za sve”
Rasprave o prehrani često su pune emocija i tvrdokornih uvjerenja, no poruka prof. dr. sc. Gordana Luaca poziva nas na razumijevanje i toleranciju prema različitim prehrambenim stilovima. Njegova objava služi kao podsjetnik da smo svi biološki jedinstveni te da ne postoji jedno univerzalno rješenje za zdravlje i dobrobit.
Prehrana nije “jedna veličina za sve”, već bi trebala biti prilagođena potrebama, ciljevima i metabolizmu pojedinca. Ovaj pristup nije samo znanstveno utemeljen, već je i ključan za dugoročno zdravlje i kvalitetu života.
