Iako treba biti oprezan u količini i načinu konzumiranja, svi dijelovi poput lista, sjemenke, soka i mesa divljeg krastavaca imaju ljekovita svojstva.
Što nam Ivan Lesinger piše o ovoj ljekovitoj biljci?
Biljka divljeg krastavca, Ecballium elaterium L. Familiae Cucurbitaceae, dolazi iz porodica Tikvi, a još se u starom Egiptu rabila kao lijek. Latinsko ime Ecballium divlji krastavac dobiva po grčkoj riječi ekballein, što u prijevodu znači baciti se, a elaterium od grčke riječi elatos, što znači voziti, pobjeći.
Starogrčki filozof Teofrast koristio se korijenom za liječenje bijele gube te šuge kod ovaca. U antičko doba biljka je smatrana jakim abortivom.
U literaturi se navodi da se u nas rabi kao poznati drastičan purgativ, naročito kod trovanja narkoticima.
Divlji krastavac je snažan purgativ
Sok iz svježeg ploda krastavca koristimo za liječenje sinusa i upala nosa poput sinusitisa, rinitisa, te za čišćenje odnosno odstranjivanje upalnog sekreta iz sinusa i nosne šupljine, bolnih zglobova, reumatizma i kožnih nečistoća poznatih kao akne, gljivice, osipi i razne infekcije. Treba svakako napomenuti da kod uporabe soka postoji mogućnost javljanja alergije koja izaziva pojavu edema (nakupljanja tekućine), a ako se konzumira u većoj količini može uzrokovati teško trovanje unutarnjih organa (enteristis).
Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica.
Uziman iznutra, odnosno interno, učinkovit je kod tegoba sa srcem i slabim radom bubrega. Često se koristi i za izazivanje proljeva, naročito u slučaju trovanja.
Sjemenke krastavca pomažu kod tegoba sa sinusima, a korijen uspješno otklanja bolove u zglobovima. Listovi se rabe kao snažan purgativ i diuretik te za izbacivanje tekućine iz probavnog sustava, kod edema i nakupljanja tekućine oko organa zatim bubrežnih i srčanih tegoba.
Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida. Uporaba divljeg krastavca u liječenju najtežih bolesti, kao što je karcinom, pokazala se na žalost neuspješnom. Plod je dlakava i bradavičasta duguljasta boba. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica, a to se događa zbog velikog tlaka koji se u njemu stvara.
Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida.
No, uz ljekovitost postoje i neki otrovni dijelovi biljke kao što su svježi mliječni sok iz lista te zreli plod. Simptomi trovanja krastavcem su slinjenje, povraćanje, jaki bolovi u želucu i crijevima te proljev, a u većim količinama dolazi do jakih grčeva pa i do smrti.
Divlji krastavac rabimo kao prirodni abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ.
Oprez! Nije za trudnice: trudnicama je zabranjena bilo kakva uporaba divljeg krastavca.