Naučite sve o upali sinusa i kako se liječe sinusi. Ako kašljete, kišete, umorni ste i imate glavobolju, to su simptomi da možda imate upalu sinusa.
Sada je vrijeme da liječite upalu sinusa, a mi ćemo vam pomoći da naučite kako.
Prvo da objasni u par riječi, što je točno sinusitis? Sinusitis je upala sluznice koja oblaže sinuse, a može se javiti kao posljedica prehlade, upale grla ili neke alergije. Ako želite pročitati o alergijama, slijedite ovaj link.
Što su točno sinusi i kako nastaje upala sinusa? Sinusi su simetrično smješteni zračni prostori u kostima ljudske lubanje u području gornjeg dijela lica. Kad ljudi kažu da imaju upalu sinusa, onda misle na simptome upale u jednoj ili više od četiri para spomenutih zračnih šupljina. Zajednički naziv za te šupljine je ‘paranazalni sinusi’ što označava njihov smještaj u okolini nosa, odnosno nosnih kostiju, a dijele se na:
Frontalne sinuse koji se nalaze iznad očiju, u području obrva
Maksilarne sinuse koji se nalaze unutar svake jagodične kosti
Etmoidne sinuse iza korijena nosa i između očiju
Sfenoidne sinuse iza etmoidnih, u gornjem području nosa i iza očiju
Svaki zračni prostor, odnosno svaki sinus ima otvor kojim je spojen sa nosnim prolazima i nosnicama, a obložen je sluznicom koja se dalje nastavlja na nosnice. Zbog toga, uzročnici upale ometaju protok zraka i sekreciju sluzi kroz nosnice. Natečena sluznica nosa može zatvoriti prostor sinusa i spriječiti pravilnu ventilaciju i izjednačavanje tlaka u nosu i sinusima. Tako nejednak tlak u sinusu uzrokuje bolove i otežava disanje kod čovjeka. Isto tako sluz, koja se normalno stvara u sinusima i u normalnim uslovima, služi radi održavanja vlažnosti sluznice i pri odstranjivanju bakterija koje se tamo mogu naći, pa zaostaje u sinusu, stvara tlak i izaziva bol. Tako sinus koji je ispunjen sluzi, bez mogućnosti čišćenja i izmjene zraka postaje pogodno mjesto za nastanak infekcije, odnosno naseljavanja bakterija ili umnožavanja onih koje se tamo već nalaze.
Što uzrokuje sinusitis? Stručnjaci obično naprave podjelu sinusitisa na akutni koji traje kraće od 3 tjedna, kronični, koji obično traje najmanje 3 do 8 tjedana, a može se nastaviti i tijekom više mjeseci ili čak više godina te recidivirajući, nekoliko akutnih napadaja u toku godine.
Akutni sinusitis najčešće nastaje kao posljedica prehlade ili alergije, koje stvaraju preduvjete za nastanak infekcije. Akutni sinusitis najčešće je uzrokovan bakterijama ili virusima, mnogo rjeđe gljivicama. Bakterije koje najčešće uzrokuju akutni sinusitis su pneumokoki, streptokoki, Moraxalla catarrhalis i Haemophilus influenzae. Mnogo je zdravih ljudi kod kojih su ove bakterije i inače prisutne na sluznici gornjih dišnih organa, međutim u uvjetima upaljene, otečene sluznice kao i otežane ventilacije sinusa stvaraju se pogodnosti za povećanje broja bakterija i razvoju infekcije. Kronični sinusitis može se razviti kao posljedica često ponavljanih akutnih upala sinusa, pogotovo ako nisu propisno liječene. Bakterijski uzročnici ipak se često razlikuju od onih koji uzrokuju akutni sinusitis. Tako kao uzročnike kroničnog sinusitisa često nalazimo gram negativne i anaerobne bakterije te gljivice. Mnoštvo je općih i lokalnih faktora koji isto tako pogoduju obolijevanju od kroničnog sinusitisa. Osobe koje su sklone alergijama ili boluju od alergija koje se manifestiraju sa simptomima dišnih putova poput astme, peludne alergije i slično, zbog sklonosti nerijetkim akutnim upalama sinusa vrlo često obolijevaju od kroničnoga sinusitisa. Lokalni uzročnici koji pogoduju razvoju kroničnog sinusitisa mogu biti devijacija nosnog septuma, nosni polipi, deformiteti nosa i nosnih kostiju i upala zuba gornje vilice. Drugi opći uzročnici koji stvaraju sklonost ovoj bolesti su neke kronične bolesti koje smanjuju otpornost organizma prema infekcijama poput HIV infekcija, cistične fibroze kao i neke druge teže bolesti.
Tko sve može dobiti sinusitis i koji su faktori rizika?
Akutni sinusitis jako je čest i može ga dobiti svaka odrasla osoba ili dijete sa alergijom, prehladom, gripom ili bakterijskom infekcijom gornjih dišnih putova koje stvaraju preduvjete za razvoj ove bolesti. Kroničnom sinusitisu sklone su osobe sa različitim lokalnim i općim uzročnicima, koje smo već spomenuli u tekstu iznad.
Simptomi sinusitisa – Tipični simptomi akutnog sinusitisa su začepljen nos, pojačana sekrecija, osjećaj pritiska i bol u području zahvaćenoga sinusa pa na osnovu toga može biti prisutna glavobolja, najčešće jutarnja, kao i povišena tjelesan temperatura. Simptomi i mjesto najjačeg pritiska i bol na istom mjestu variraju zavisno od toga koji je od sinusa najjače pogođen upalom. Tako se može javiti bol u uhu i u vratu, zubobolja, gubitak ukusa, suzenje i bol očiju. Od općih simptoma najčešće su izraženi umor i iscrpljenost. Simptomi kroničnog sinusitisa ne razlikuje se značajno, osim što duže traje, a kod nekih osoba se nikada potpuno ne povlače nego se u određenim situacijama pogoršavaju.
Koja testiranja liječnik može da uradi? Sinusitis je potrebno razlikovati od prehlade jer se pristupi liječenju razlikuju. Sinusitis obično traje duže i uzrokuje više simptoma nego obična prehlada.
Dijagnostički ciljevi:
Odrediti da li je uzrok navedenih simptoma sinusitis
Odrediti da li je stanje akutno ili kronično
Utvrditi uzrok upale i identificiranje uzročnika infekcije
Utvrditi točno mjesto upale, odnosno koji od sinusa je zahvaćen upalom
Liječnik može uspostaviti dijagnozu na osnovu tegoba, dosadašnjih bolesti ili teškoća, fizičkog pregleda, laboratorijskih nalaza, rendgenskih snimaka sinusa ili endoskopske pretrage sinusa, a možda će biti potrebno uraditi i MRI (magnetsku rezonanciju) ili CT (kompjutorizirana tomografija).
Testovi za utvrđivanje upale sinusa su pregled osobe, rendgensko snimanje, punkcija nosa, nazalna endoskopija ili neka tehnika snimanja.
Fizički pregled se izvodi tako što liječnik prilikom pritiska u području sinusa ispituje osjetljivost na pritisak odnosno kada se pojavi bol. Može pogledati grlo i vidjeti da li se cijedi sadržaj iz nosa i dali postoji upala. Vjerojatno će vam postaviti nekoliko ključnih pitanja o simptomima bolesti poput izgleda sekreta iz nosa, mjesta najjačeg bola, dali imate glavobolje i druga pitanja ključna za utvrđivanje upale sinusa. Uzimanje brisa iz nosa u svrhu određivanja bakterija, uzročnika infekcije, nije korisno, jer su na sluznici nosa često prisutne bakterije koje ne moraju biti ili nisu uzročnici trenutne bolesti, pa postoji opasnost od pogrešne interpretacije nalaza, odnosno pogrešnog liječenja.
Rendgensko snimanje se radi u slučaju da liječnik sumnja na prisutnost akutnog sinusitisa, a rezultati fizičkog pregleda su dvosmisleni. U tom slučaju rendgenski snimak potvrđuje sumnju da je upala prisutna ili ne.
Punkcija sinusa uključuje korištenje igle da bi se izvukla mala količina tečnosti iz sinusa. Ova procedura zahtjeva lokalnu anesteziju i obavlja je specijalista za uho, grlo i nos. Obavlja se jedino onda kada je nemoguće postaviti dijagnozu korištenjem drugih neinvazivnih tehnika. Analizom tečnosti liječnik dobiva podatke o vrsti upale i uzročniku infekcije.
Nazalna endoskopija uglavnom se koristi za utvrđivanje recidivirajućega ili kroničnog sinusitisa. Obavlja je specijalista za uho, grlo i nos. Uključuje uvođenje savitljive cijevi u nosni prolaz kao i korištenje svjetla iz optičkog vlakna omogućuje liječniku da vidi unutrašnjost sinusa. Endoskopija omogućuje otkrivanje čak i vrlo malih abnormalnosti u sinusima. Time se može odrediti da li je operacija neophodna ili nije i da li lijekovi koji se uzimaju imaju efekta ili nemaju. Nažalost, nazalna endoskopija zahtjeva stručnost i nije svugdje dostupna.
Sofisticirane tehnike snimanja poput CT-a i MRI osiguravaju neizmjerno korisne snimke sinusa, pogotovo onih sinusa koji se ne vide dovoljno dobro na rendgenskim snimcima. Obično se koriste u slučaju teških, kroničnih ili ponavljanih sinusitisa ili u slučaju komplikacija. CT snimanje radi se i prije operativno, a snimci služe liječniku ili kirurgu da bi imali bolju orijentaciju o promjenama u sinusima i kao vodič tijekom operacije.
Laboratorijski testovi pomažu u određivanju uzročnika infekcije ili drugih mogućih čimbenika upale kao i u primjeni učinkovitog liječenja.
Liječenje upale sinusa
Nakon uspostave dijagnoze sinusitisa i utvrđivanja uzroka simptoma i možda identifikacije uzročnika infekcije, liječnik će predložiti najbolji način liječenja. Akutni sinusitis uglavnom se liječi lijekovima koji olakšavaju simptome, smanjuju upalu i liječe infekciju.
Akutni sinusitis se liječi kapima za nos, antibioticima i sredstvima koja pomažu protiv bolova. Kapi za nos smanjuju otečenost sluznice i osjećaj začepljenosti te olakšavaju disanje na nos. Antibiotici su dobri za liječenje bakterijske infekcije, ali se trebaju uzimati samo na zahtjev liječnika. Mnogi pacijenti uzimaju antibiotike na svoju ruku, što se nikada ne preporučuje jer može dovesti do još većih komplikacija. Sredstva koja pomažu pri smanjenju bolova su dobra jer olakšavaju stanje pacijenta dok se liječi od upale sinusa.
Pomoć gore spomenutim terapijama može biti uzimanje veće količine tečnosti i inhalacije koje bolesnici mogu da primjenjuju sami kod kuće. Katkada, kada je riječ o tek blagom sinusitisu, pa metode, kao što su korištenje kapi za nos, mogu biti dovoljne. Važno je napomenuti da se kapi za nos ne koriste više od nekoliko dana jer njihova duža primjena može imati suprotan efekt.
Kronični sinusitis obično je rezultat oštećenja sluznice koja je posljedica neliječenoga ili nepropisnog liječenja akutnog sinusitisa. Aerobne i anaerobne bakterije prisutne u kroničnom sinusitisu često se razlikuju od onih koje uzrokuju akutni sinusitis, u skladu s tim i propisivani antibiotici se razlikuju. Simptomatska terapija ista je kao i u liječenju akutnog sinusitisa, a tu se misli na kapi, lijekove protiv bolova, inhalacije, ovlaživače sluznice u spreju i druge preparate. Katkada se propisuju kortikosteroidni sprejevi za nos da bi se smanjila upala i otečenost sluznice. Kortikosteroidi se vrlo rijetko koriste kod akutnog sinusitisa jer osim što ne liječe infekciju, koja je glavni razlog akutnog sinusitisa, mogu je produžiti a samim tim i otežati liječenje.
Operativno liječenje primjenjuje se kada lijekovi nemaju efekta, odnosno kada postoje komplikacije ili strukturni deformiteti koji onemogućavaju ili otežavaju liječenje. Čest uzrok ponavljanja akutnih sinusitisa kod djece su adenoidi, odnosno mandule što često zahtjeva operativno liječenje. Najuobičajenija operacija koja se danas izvodi je funkcionalna endoskopska operacija sinusa, u kojoj se prirodni otvori sinusa povećavaju da bi se omogućilo bolje cijeđenje sadržaja sinusa. Ovaj tip operacije je manje invazivan nego tradicionalna operacija sinusa, pa su ozbiljne komplikacije rijetke.
Prognoza za one koji imaju problema sa sinusima – Sinusitis je gotovo uvijek bezopasan i uspješno se liječi. Tek u rijetkim slučajevima sinusitis ipak može biti ozbiljnija bolest koja smanjuje kvalitetu života oboljeloj osobi. Rijetke komplikacije sinusitisa mogu proizvesti dodatne simptome koji teško ugrožavaju zdravlje ili čak život bolesnika.
Moguće komplikacije upale sinusa su kronični sinusitis, širenje infekcije na kosti lica, širenje infekcije na mozak ili formiranje apscesa.
Prevencija upale sinusa – Iako nije uvijek moguće spriječiti nastanak akutnog sinusitisa, kao što je nemoguće izbjeći svaku prehladu ili bakterijsku infekciju, moguće je određenim, pravodobnim postupcima smanjiti težinu i ponavljanje upala pa na taj način spriječiti nastanak kroničnog oštećenja sluznice, odnosno razvoj kroničnoga sinusitisa.
Osvježivači zraka mogu donijeti olakšanje, posebno ako je zrak u prostoriji u kojoj boravite ugrijan centralnim grijanjem.
Klima uređaji pomažu osiguravanju podjednake temperature.
Filtri koji se nalaze u uređajima za grijanje ili hlađenje zraka kao i u klima uređajima pomažu odstranjivanju alergena iz zraka. Važno je da budu čisti.
Izbjegavajte dim cigareta i zadimljene prostorije.
Izbjegavajte sve stvari koje mogu da iritiraju i izazivaju curenje nosa, peckanje očiju ili nadražujući kašalj, a bilo bi dobro da o tome obavijestite svog liječnika.
Ako imate neku alergijsku bolest, potrebno je tu bolest primjereno liječiti.
Izbjegavajte učestalo konzumiranje alkoholnih pića.
Klor u bazenima može da iritira sluznicu nosa i sinusa pa se kupanje u bazenu ne preporučuje osobama sklonim sinusitisu.
Jako je važno što ranije započeti pravilno liječenje prehlade, gripe i svake druge infekcije dišnog sustava. Osobama sa povećanim rizikom, poput starijih osoba, djece, kroničnih bolesnika, preporučuje se odlazak na vakcinaciju protiv gripe koje se pojavljuje svake godine u jesen. Vakcinacija protiv pneumokoknih bolesti pruža dužu zaštitu i ponavljanje se preporučuje svakih pet godina. Osobe koje nemaju slezenu odmah treba da prime vakcinu protiv pneumokoka.
Pravilna prehrana koja uključuje što više voća i povrća povećava otpornost organizma.
