Breskva je jako ukusna i sočna voćka, no zbog dlačica koje ima na svojoj kori mnogi ljudi je gule i jedu oguljenu. To ipak nije pravi način, na koji možete iskoristiti sve blagodati tog sočnog ploda. Drugim riječima, ne gulite breskvu.
Breskve su u bliskom srodstvu sa nektarinama, a obje voćke obiluju antioksidansima, vitaminima i mineralima. Sastav spomenutih nutrijenata varira od sorte do sorte, no koju god da jedete nećete pogriješiti.
Najjači antioksidansi u breskvi, ujedno i najviše zastupljeni su fenoli. To su tvari prisutne u hrani biljnog porijekla. Kora breskve sadrži do dva i pol puta više fenola nego meso ploda, što je više nego dovoljan razlog da breskvu jedete sa korom, odnosno da ne gulite koru saploda.
Breskva je bogata i karotenoidima. To su također jako moćni antioksidansi. Najvažniji karotenoidi u breskvi su beta-kriptoksantin i beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A, a daje i narančastu boju voću i povrću koje ga sadrži. Sorte breskvi i nektarina s narančastom korom imaju i do deset puta više beta-karotena od onih s bijelom korom. Također, koncentracija karotenoida veća je u kori nego u mesu ploda, a koncentracija ovog vrijednog sastojka se povećava kako plod dozrijeva.
Još zanimljivih činjenica u vezi breskve
I svježa i konzervirana breskva obiluje bakrom, koji je organizmu potreban za stvaranje hemoglobina i kolagena. Osim stvaranja kolagena, mnogi enzimi koji sadrže bakar pridonose obrani organizma od djelovanja slobodnih radikala. Pored bakra, breskva je dobar izvor željeza, premda treba imati na umu da se željezo iz biljne hrane apsorbira nešto slabije nego željezo iz namirnica životinjskog porijekla. Breskva je bogata vitaminom B3, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama i posebno je zaslužan za stvaranje energije. Ako redovito konzumiramo breskve, dobit ćemo i velike količine vitamina C, koji pridonosi zdravlju kostiju, hrskavice, zuba i desni. Također, vitamin C štiti od infekcija, pospješuje apsorpciju željeza te ubrzava zacjeljivanje rana. Tu je i vitamin E, koji štiti membranu stanica organizma. Breskve obiluju i prehrambenim vlaknima. Jedan veći plod breskve osigurava pet do devet posto preporučene dnevne količine vlakana za odraslu osobu. I ovdje ćemo istaknuti da je najbogatija vlaknima kora samog ploda breskve.
Danas je poznato više od 2500 sorti bresaka koje se dijele na tri osnovne skupine. Skupine na koje dijelimo sve sorte bresaka su kalanke u kojih se koštica lako vadi iz ploda, durancije kod njih se koštica teško odvaja, te nektarine imaju glatku koru bez dlačica. Kad se gleda boja mesnog dijela ploda, treba reći da je žuto meso aromatičnije, a bijelo meso slađe. Obje su varijante bogate vodom, imaju malo šećera i vrlo malo natrija. Plod breskve obiluje kalijem a u njemu pronalazimo i manje količine joda. Zbog tih sastojaka breskve su učinkovite za poticanje diureze.
Breskve u sebi imaju tek neznatne količine kalorija, točnije da kažemo kako 100 grama breskve bez kore sadrži 90,7 g vode, 260 mg kalija, samo 3 mg natrija te jedva 27 kalorija. To znači da i osobe koje su na dijeti mogu slobodno da uživaju u plodovima ove ukusne voćke.
