Drača (Paliurus spina-christi) je 2-3 metra visok, razgranjen, trnovit, listopadni grm ili manje drvo koje kod nas raste svuda u području uz jadransku obalu. Pronalazimo je i u unutrašnjosti, prema kontinentalnom dijelu, po krševitom kraju. Biljka drača ima dokazana ljekovita svojstva, pa ćemo je pobliže opisati u nastavku.
Latinsko ime ove biljke povezujemo uz legendu po kojoj je Krist bio okrunjen krunom pletenom od drače.
Biljka drača
Drača obično raste u većim skupinama i zajedno s ostalim grmljem stvara velike i guste, neprohodne šikare. Ima izrazito jak i razvijen korijen koji prodire duboko u zemlju. Sivo-smeđe do tamnosmeđe sjajne grane prekrivene su čvrstim i oštrim trnovima koji su smješteni u parovima, ali tako da je jedan uvijek malo kraći i savinut unazad. Već smo napisali da je drača drvenasta grmolika biljka, manje visine sa jakim korijenom. Iz glavnog korijena izbija sporedno korijenje, koje je, također, vrlo jako. Iz stabljike izbijaju ravni izdanci na kojima su pravilno raspoređeni zeleni listići tamnozelene boje jajastog oblika. Na jednom izdanku, usporedno s obje strane nalazi se obično 12 do 15 listića. Iz pazuha izdanka izbijaju mali žuti, jako medonosni cvjetići, slaba mirisa.
Listovi su jajoliki, kožasti, zelene boje dugi između 2 i 5 cm, a široki od 1 do 4 cm. Sitni, zvjezdasti, peterolatični, žuti ili zelenkastožuti cvjetovi, razvijaju se u pazušcima listova od svibnja do kraja ljeta, čineći guste grozdaste cvatove. Nakon cvatnja razvijaju se plodovi, okrugle i plosnate koštunice sa širokim, valovitim krilcem, koje imaju promjer oko 1,5-3 cm. Izgledom nalikuju na disk koji je u sredini odebljao, a prema rubovima je stanjen, valovito narovašen, radijalno isprugan i povijen prema strani suprotnoj od drška. Plodovi su u početku žutozelene, a kad dozriju postaju žutonarančaste boje, dok koštica koja sadrži 3 sjemenke postane tvrda i drvenasta, a krilce suho, krhko i lomljivo. Drača se često sadi kao ukrasni grm, živa ograda i medonosna biljka. Naime, jako je poznat i kvalitetan med od drače. To posebno znaju pčelari po hrvatskom priobalnom području i pčelari iz hercegovine.
Osim što je dobra kao ukras i biljka koja daje nektar, drača je jako ljekovita. Naime, od davnina se koristi kao prirodni lijek za mnoge bolesti.
U nastavku pročitajte kako se i kada ova biljka koristi kao prirodni lijek
Ljekoviti su plodovi drače koji se skupljaju kada počnu žutjeti, suše na prozračnom mjestu zaštićenom od direktnog sunčevog svjetla i čuvaju u dobro zatvorenoj staklenoj ili keramičkoj posudi. Sadrže velike količine trjeslovina i imaju stežuće, protuupalno i antiseptičko djelovanje. Već u srednjem vijeku bili su cijenjeno sredstvo protiv proljeva i dizenterije.
Plodovi drače pospješuju izlučivanje mokraće pa se koriste kod reumatskih tegoba. Čaj od drače se zbog antiseptičkog djelovanja koristi za grgljanje kod upale grla i ždrijela, te za ispiranje usne šupljine kod upala desni i sluznice usta. Njime se također ispiru gnojne i rane koje teško zarastaju.
Čaj od drače priprema se tako da se 1-2 čajne žlice zdrobljenih plodova drače stavi u hladnu vodu. Voda se stavi na kolo do ključanja, a kada zakipi skloni se sa vatre. Čaj se ostavi poklopljen nekih 10-15 minuta, procijedi se i pije po šalicu ili dvije dnevno. Čaj se pije prije obroka, ali se može koristiti ia za grgljanje i ispiranje. Plodovi sadrže i veliku količinu celuloze, pa pomažu u poboljšanju probave i sprječavanju zatvora. No, kako celuloza nije topiva u vodi, u tu se svrhu ne pije čaj, već je potrebno dnevno pojesti oko 10-15 nedozrelih plodova, najbolje na prazan želudac.
Iako nisu baš ukusni, plodovi drače su jestivi. Nedozreli plodovi drače imaju košticu i krilce ispunjene spužvastim, blijedožutim mesom. Jestivi su, iako ne baš previše ukusni, a okusom donekle podsjećaju na sušene jabuke. Mogu se mljeti i koristiti kao brašno, ili dodatak drugim brašnima, što se često koristilo u doba oskudice, a i danas se koristi u nekim afričkim i azijskim zemljama.
Da posvetimo koju redak i dobro cijenjenom proizvodu pčela – Med od drače
Med od drače ima žutu boju, nema mirisa, a okus mu je blag, pomalo opor. Brzo kristalizira u krupne kristale, što ne utječe na kvalitetu meda, a upućenijima je i znak da med nije krivotvoren. Preporučuje se za jačanje imuniteta, snižavanje kolesterola i prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava, a neki pčelari ističu i njegova afrodizijačka svojstva. Često se koristi kao pomoć u liječenju malignih bolesti.
