Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

alternativa.hr

Savjeti i Trikovi

Što kada vas ubode pčela, osa ili stršljen?

Većina insekata koji žive u našem podneblju nemaju tako jak otrov koji bi neposredno pri ubodu ugrozio život čovjeka.

Najčešći ubodi su od pčele, ose, stršljena i komarca, a na mjestu uboda se javlja tek otok i bol, a kasnije svrab.

Međutim, ako u kratkom vremenu dođe do uboda većeg broja insekata, tada se mogu pojaviti znaci trovanja sa oštećenjem živčanog sistema. U teškim slučajevima može doći i do smrti. Postoje osobe koje su alergične na otrov insekata i dovoljan je samo jedan ubod da dođe do burne reakcije.

Pčela napada samo kada je ugrožena, te pri tome gubi svoj žalac i umire. Osa isto kao i pčela, bode samo u obrani. Stršljen napada rijetko u samoobrani, ili kada brani svoje gnijezdo. Stršljen ima veći žalac nego osa, te iz tog razloga prouzrokuje veću bol.

Klinička slika – Kod svih insekata posljedice zavise od mjesta ujeda. Na mjestu uboda nastaje intenzivan bol, edem, papula i svrab. U području genitalija i lica može nastati znatan edem, a posebno je opasan ubod u unutrašnjost usta ili orofarinksa sa velikim otokom i opstrukcijom dišnih putova.

Otrov pčele, ose i stršljena ima snažno lokalno iritativno i potencijalno opće toksično djelovanje. Nakon uboda, koji je praćen najčešće bolom, pojavi se peckanje, a koža na ozlijeđenom mjestu pocrveni. Po ubodu pojavljuju crveni pečati po tijelu, otok, otežano disanje, otoci u predjelu lica i vrata i to sve predstavlja tešku komplikaciju koja može dovesti do smrti ukoliko ta osoba ne primi odgovarajuće lijekove. Bez obzira što je ujed insekta u našem kraju bezopasan, on je sam po sebi neugodan, a nekada može biti i način na koji se unesu u organizam klice zaraznih bolesti. Opće toksično djelovanje ispoljava se u vidu hemolize i bubrežne insuficijencije ili parasimpatomimetskom hiperaktivnošću, posebno nakon uboda stršljena čiji otrov sadrži veću količinu acetilholina, što izaziva povraćanje, proljev, miozu, salivaciju i nemir.

Kod preosjetljivih osoba moguć je pravi anafilaktički šok

Kako reagirati? Ne treba dirati i češati oboljelo mjesto. Možete ga hladiti ispod mlaza hladne vode i staviti na njega komadić leda iz frižidera. Lokalno staviti oblogu sa ledom, kortikosteroidnu mast ili kremu.

Ukoliko se radi o ujedu pčela, trebalo bi pčelinju žaoku skinuti sa kože tupom stranom noža ili noktom. Nikako nemojte da pokušavate da uhvatite žaoku pincetom ili između noktiju, jer ćete tako istisnuti ostatak otrova u kožu. Mjesto ujeda manje pčele ili ose operite sapunom i vodom. Ukoliko se javi otok ili bol, stavite na mjesto uboda hladne obloge. Nakon ujeda pčele, ose ili stršljena budno pratite pojavu znaka preosjetljivosti kao što su jak bol i otok ili kratak dah i otežano disanje bilo kojeg stupnja. Osobe kod kojih se takvi simptomi jave nakon prvog ujeda često razviju preosjetljivost, ili alergiju na otrov, a u tom slučaju ujed insekta naredni put može biti fatalan ukoliko se ne primjeni hitno liječenje. Ukoliko se radi o ubodu insekta u grlo iz hrane, odmah treba krenuti liječniku jer nekada može doći i do gušenja zbog toga. Za prvu pomoć, dok ne stignete, sisajte kockice leda iz frižidera.

Ako imate reakciju na ujed koja je barem malo jača od blagog bola i umjerenog otoka, prijavite to liječniku koji će vam vjerojatno preporučiti testiranje na alergiju. Ukoliko se ustanovi da postoji alergija, vjerojatno ćete za sve izlaske napolje morati da nosite opremu protiv ujeda pčela, barem u sezoni kada ih ima. Preosjetljivost na pčelinji otrov može da se javi i bez prethodnih znakova upozorenja, naročito kod malih beba. Ako se nakon ujeda javi koprivnjača po cijelom tijelu, otežano disanje, promuklost, šištanje, jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, zadebljan jezik, naduvenost lica, vrtoglavica ili nesvjestica, predlažemo vam da potražite hitnu medicinsku pomoć.

Reakcija liječnika – Nakon smirivanja lokalne reakcije, hladnim oblozima, ili kortikosteroidnim kremama terapija je antialergijska i zavisi od težine kliničke slike. Ordiniraju se antihistaminici i kortikosteroidi.

U slučaju anafilaktičkog šoka odmah se ordinira intravenozno rastvor adrenalina, a u najtežim slučajevima i intrakardijalno. Zatim se u infuziji daju antihistaminici, kortikiosteroidi, noradrenalin, kardiotonici i drugi slični lijekovi. U najtežim slučajevima se daje kisik i mora da se izvrši traheotomija ili endotrahealna intubacija.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Provjerite još i ovo

Zdravlje i ljepota

Jetra je centar metabolizma svakog čovjeka i drugi po redu najveći unutarnji organ. Njena glavna funkcija je izmjena tvari u organizmu, što je čini...

Zdravlje i ljepota

Rivanol ili etakridni laktat je aromatično organsko jedinjenje bazirano na akridinu. Narandžasto-žute je boje i ima opor i jak miris. Rastvoren u vodi najčešće...

Zdravlje i ljepota

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), komentirao je moguće scenarije oko koronavirusa u Hrvatskoj, ali i u svijetu. I pritom je...

Zdravlje i ljepota

U posljednjih 6 dana zabilježeno je 21 novi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, a od toga u jučerašnjem danu zabilježeno je njih 11. To je...