Od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umre oko 17.5 milijuna ljudi, a predviđa se da će se ta brojka do 2015. povećati na 20 milijuna ljudi.
I u Hrvatskoj su bolesti srca i krvožilja na zabrinjavajućem prvom mjestu po uzrocima smrtnosti.
Pročitajte malo više na tu temu, i saznajte kako preventivno djelovati.
Čimbenici rizika za pojavu bolesti srca i krvnih žila su poremećene razine masnoća u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, tjelesna neaktivnost, hiperglikemija i šećerna bolest, pretilost (osobito tzv. trbušni tip pretilosti), izloženost kroničnom stresu i visoka razina homocisteina. Kada je riječ o poremećenim razinama masnoća u krvi, najčešće se spominju hiperkolesterolemija, hipretrigliceridemija te kombinirana hiperlipidemija.
Također, poseban problem predstavlja i snižena razina „dobrog” kolesterola u krvi.
Dr.sc. Darija Vranešić Bender
nutricionistica
Vitaminoteka
Kolesterol i ostale masti ne otapaju se u krvi. Između dviju stanica prenose se posebnim prijenosnicima koji se nazivaju lipoproteini. Liooproteini su građeni od molekula proteina i masti, a mogu biti različite gustoće. Nekoliko je vrsta prijenosnika kolesterola, a posebno su zanimljivi oni male gustoće (LDL) i velike gustoće (HDL).
Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose kolesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak kolesterola koji stanica ne koristi može se taložiti na stjenkama arterija kojima krv putuje do srca i mozga. Na nastale naslage kolesterola mogu se taložiti i neke druge supstancije te se stvara plak koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Kada se to dogodi, otežan je protok krvi do srca i mozga, a kada plak naraste do te mjere da potpuno začepi krvne žile, dolazi do srčanog ili moždanog udara. Ovo je razlog zašto se LDL kolesterol naziva „lošim” kolesterolom. Visoka razina ove vrste kolesterola povećava rizik od različitih kardiovaskularnih bolesti.
Lipoproteini velike gustoće (HDL) molekule su koje cirkuliraju krvlju i uklanjaju visak kolesterola iz krvi i tkiva, vraćaju ga u jetru odakle se opet može povezati u LDL koji će ga prenositi krvlju. Na ovaj način smanjuje se vjerojatnost gomilanja kolesterola na stjenkama žila kao i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti, zbog čega se HDL kolesterol naziva „dobrim” kolesterolom.
Kada bi sve funkcioniralo kako treba, sustav bi bio u ravnoteži, međutim, ako je u organizmu previše „lošeg kolesterola” da bi ga HDL lipoproteini prihvatili ili je pak premalo HDL-a, može doći do stvaranja naslaga na stjenkama arterija.
Vrste poremećaja masnoća u krvi
Hiperkolesterolemija (povećana koncentracija ukupnog i „lošeg”, LDL kolesterola u krvi) – često je posljedica neadekvatne prehrane koja obiluje zasićenim masnim kiselinama.
Hipertrigliceridemija je povišena razina triglicerida u krvi, dok je LDL kolesterol u normalnim granicama. Hipertrigliceridemija uglavnom nastaje kao posljedica loših prehrambenih navika i neadekvatne tjelesne aktivnosti te je vrlo česta u pretilih osoba.
Kombinirana hiperlipidemija podrazumijeva povišene razine kolesterola i triglicerida u krvi. Može se javiti kao posljedica loših životnih navika i pretilosti, zbog genetskih predispozicija ili pak kao posljedica određenih bolesti i stanja te predstavlja jedan od glavnih uzroka koronarne bolesti srca.
Velika većina kardiovaskularnih bolesti, a osobito one koje uzrokuju najviše smrti i invalidnosti – koronarna bolest srca, akutni infarkt miokarda i ishemijska bolest srca – u podlozi imaju aterosklerozu. Stoga se prevenciji ateroskleroze i suzbijanju čimbenika rizika za aterosklerozu od kojih su najvažniji dislipidemije, arterijska hipertenzija, pušenje i pretilost, treba posvećivati posebna pažnja.
Naučite se prehranom i načinom života boriti protiv kardiovaskularnih bolesti
Promjene životnih, posebice prehrambenih navika često su prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju poremećene razine masnoća u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspije normalizirati razina masnoća u krvi, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora biti prilagođena.
Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma. Brojne studije ukazuju da se pretilost i prekomjerna tjelesna masa mogu dovesti u vezu sa povećanim rizikom od porasta razine triglicerida i kolesterola. Gubitak suvišnih kilograma može rezultirati popravljanjem lipidnog profila.
Optimalna tjelesna aktivnost jednako je bitna kao zdrav pristup i promjene u prehrani te se preporučuje umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan.
Opće preporuke uključuju konzumiranje više manjih obroka. Unos hrane trebalo bi raspodijeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno. Na taj način izbjegava se gladovanje koje obično ima za posljedicu prejedanje i unos nekvalitetne hrane.
Alkohol treba gotovo u potpunosti izbaciti, dok se za kavu preporučuje umjerenost, što znači 2 – 3 šalice dnevno. Kako se alkohol metaboličkim putovima može pretvoriti i u masnoće, treba biti na oprezu kako se ne bi povećala razina triglicerida konzumiranjem alkohola.
Unos masti treba ograničiti na 30% dnevne kolonjske vrijednosti, od čega nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25% ukupno unesenih masnoća. Mlijeko i mliječne proizvode treba birati sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavati konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.). Prilikom konzumiranja mesa treba ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća ugrađenih u njegovu strukturu.
Kod povišenog kolesterola specifično treba još pripaziti na unos namirnica životinjskog podrijetla čija je stanična membrana bogat izvor kolesterola. Primjer toga su muzgavci, lignje, hobotnice, školjke i rakovi te koža riba i peradi. Žumanjak jajeta je iznimno bogat kolesterolom dok je bjelanjak u potpunosti siguran budući da sadrži samo proteinski dio. Iznutrice kao što su jetrica, mozak i želudac također su bogate kolesterolom.
Također kod masnoća je potrebno razlikovati životinjske od biljnih i hranu pripremati korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog te smanjiti unos maslaca i vrhnja koji su uz bogatstvo zasićenih masnih kiselina bogati i kolesterolom.
Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporuča se perad, riba, divljač i krto meso te nemasni sir (npr. svježi kravlji sir).
Dodaci prehrani za zdravlje srca i krvnih žila
Brojni su sastojci hrane koji imaju sposobnost smanjenja apsorpcije kolesterola ili štite LDL kolesterol od oksidacije i kao takvi su već niz godina vrlo zanimljivi prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Nadalje, postoje aktivne tvari koje smanjuju vrijednosti triglicerida u krvi ili snižavaju povišeni krvni tlak. Riječ je o prvom redu o biljnim sterolima i stanolima, topivim prehrambenim vlaknima, fosfolipidima, omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima, vitaminima i mineralima.
Biljni steroli
Biljni steroli su esencijalne komponente staničnih membrana biljaka, a posjeduju sličnu kemijsku strukturu i biološku funkciju kao kolesterol. Najprisutniji steroli u biljkama su stigmasterol, sitosterol i kampesterol.
Biljni steroli znanstveno dokazano snižavaju razinu kolesterola u krvi, posebice LDL kolesterola. Svojstvo je to koje je poznato već desetljećima, ali se tek u novije vrijeme intenzivnije komercijalno koristi. Stručnjaci se slažu da biljni steroli smanjuju razinu kolestrola ometajući njegovu apsorpciju, međutim nije sasvim jasan točan mehanizam u pozadini. Postoji nekoliko teorija od kojih je naizglednija da se biljni steroli i kolesterol zbog slične strukture natječu za iste receptore odgovorne za apsorpciju.
Standardna prehrana osigurava tek male količine biljnih sterola i to većinom uljem uljane repice, cjelovitim žitaricama, a još manje sjemenkama, orasima i grahoricama. Dnevni unos sterola varira od populacije do populacije, a kreće se od 160 – 400 mg što su količine koje nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola. Zbog toga je kod kritične populacije za postizanje pozitivnih učinaka na regulaciju razine kolesterola uputno posegnuti za proizvodima koji sadrže koncentriran sadržaj ovih tvari. Naime, dokazano najmanja količina biljnih sterola potrebna za postizanje odgovarajućeg učinka smanjenja kolesterola u krvi iznosi 0,8 do 1,0 grama na dan, a najbolji se rezultati postižu redovitim unosom oko 2 grama tih tvari na dan.
Prema dostupnim podacima, trajnije uzimanje biljnih sterola u spomenutoj količini smanjit će ukupni kolesterol do oko 15 %, a LDL kolesterol do oko 10 %. Unos većih doza ne rezultira dodatnim smanjenjem razina kolesterola pa veće doze za maksimalno djelovanje nisu potrebne.
Crvena riža se dobiva posebnom fermentacijom riže uz pomoć gljivice Monascus purpureus. Znanstvene studije provedene na ljudima ukazale su da crvena riža uspješno smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola (za oko 20 %) te triglicerida u krvi. lako je pozitivan učinak na smanjenje kolesterola odavno poznat, tek je unatrag nekoliko godina razjašnjen mehanizam djelovanja. Crvena riža, naime, obiluje aktivnim tvarima – monakolinima koji se zapravo smatraju prirodnim statinima što znači da inhibiraju enzim odgovoran za sintezu kolesterola. Od svih monakolina, kojih ukupno ima 9, najaktivniji je monakolin K, inhibitor HMG – CoA reduktaze odgovornog za sintezu kolesterola u jetri.
Koenzim Q10 najvažniji je koenzim u tijelu. Djeluje kao snažan antioksidans koji se stvara u tijelu, ali i unosi hranom životinjskog porijekla. U obliku dodatka prehrani prihvaćen je kao alternativna pomoć kod kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo je da je upravo u srčanom mišiću najveća koncentracija koenzima Q10. Kao dodatak prehrani preporučuje se u dozi od 30 – 100 mg na dan.
Omega-3
Povoljno djelovanje omega-3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvožilja iznimno je dobro dokumentirano znanstvenim dokazima. Poznato je djelovanje omega-3 masnih kiselina na smanjenje razine triglicerida u krvi, smanjenje rizika stvaranja krvnih ugrušaka i smanjenje povišenog krvnog tlaka.
Dokazani kardioprotekivni učinak omega -3 masnih kiselina postiže se već pri dozi od 1 g dnevno, a pritom valja odabirati proizvode s visokim udjelom EPA i DHA masnih kiselina. Osim dodataka prehrani koji predstavljaju koncentrirani izvor omega-3, jedini značajan izvor ovih dragocjenih masnih kiselina je riba, posebice masna riba iz sjevernih mora te alge.
lako se omega-3 masne kiseline često percipiraju kao univerzalno prirodno sredstvo za prevenciju i potpornu terapiju kardiovaskularnih bolesti, njihovo je primarno djelovanje usmjereno na sniženje razine triglicerida u serumu. Utjecaj na razinu kolesterola je skroman, a omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina, posjeduju i blago antihipertenzivno, antiaritmijsko djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.
Prije nekoliko godina objavljena je opsežna metaanaliza koja je razmatrala studije u trajanju više od jedne godine, a ukazala je na korist uzimanja omega-3 masnih kiselina u svrhu primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Također, pokazala je i utjecaj na smanjenje mortaliteta, infarkta miokarda i iznenadne kardijalne smrti. Iz te opsežne studije te brojnih drugih istraživanja proizašle su smjernice vodećih stručnih društava koje upućuju na dodatno uzimanje koncentriranih izvora EPA i DHA u svrhu očuvanja zdravlja srca i krvnih žila.
