Život je opterećen događajima i situacijama koje u nama izazivaju izuzetno jak emocionalni doživljaj koji ugrožava našu psiho-fizičku stabilnost. Među najstresnijim događajima su, na primjer, smrt najbližih članova porodice, bolesti, početak ili završetak školovanja, sklapanje braka, rođenje novoga člana porodice, razvod, pomirenja, otkaz, promjena radnoga mjesta, preseljenje, odlazak u penziju.
Stres u manjim količinama nije posebno opasan, ali se u današnje vrijeme javlja sve učestalije i pravi ozbiljne zdravstvene probleme mnogima.
Uz neizbježne ciklične životne promjene i probleme, i suvremeni način života je jedan od vodećih razloga zbog kojeg se svakodnevno nalazimo na udaru različitih stresova.
Dugotrajan stres može ozbiljno ugroziti naše zdravlje, a s obzirom na način na koji živimo, većina od nas se ne može osloniti samo na urođene mehanizme kojima organizam na prirodan način razgrađuje stres. Dakle, ako živimo na način koji nas značajno i intenzivno opterećuje, ne smijemo se ni pod koju cijenu pasivno prepustiti negativnim posljedicama već moramo djelovati. Uvažavajući savjete stručnjaka, moramo pronaći put i način koji će nam pomoći da uspješno savladamo stresne situacije i uklonimo negativne posljedice koje one mogu imati za naše, kako psihičko, tako i fizičko zdravlje.
Što je stres i kako izaći na kraj s ovom bolešću?
Stres je, zapravo, stanje koje nastaje kada smo suočeni s događajima koje smatramo prijetećima ili kada smo u situacijama koje od nas traže ulaganje posebnog napora da bismo udovoljili zahtjevima koji su postavljeni pred nas. Dakle, sve ono što prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni doživljaj nakon čega slijedi prirodna reakcija našega organizma. U stanju stresa luči se velika količina adrenalina direktno u krvotok, uslijed čega, na primjer, dolazi do povećavanja brzine i jačine otkucaja srca, skakanja krvnog tlaka, porasta tjelesne temperature, podizanja mišićnog tonusa i ubrzanog disanja. Iako je izlučivanje adrenalina u mnogim, a naročito u opasnim i kriznim, situacijama korisno jer omogućava pravovremenu i ispravnu reakciju i očuvanje fizičkog ili psihičkog integriteta čovjeka, dugotrajna i intenzivna izloženost stresu može imati izuzetno negativne posljedice.
Simptomi stresa mogu se prepoznati – Naučite koji su to…
Stres prate određeni i psihički i fiziološki simptomi. Među najčešćim fizičkim simptomima stresnoga stanja su lupanje srca, glavobolja, ubrzano disanje, opći umor, titranje očiju, mučnina, želučani problemi, napetost u mišićima, znojenje ruku ili stopala, povišena temperatura tijela, hladne ruke ili stopala, drhtanje ruku te različiti tikovi. Među psihičkim simptomima najizraženiji su gubitak koncentracije, povlačenje u sebe, ćutljivost, nesanica, noćne more, osjetljivost, ranjivost, nezainteresiranost, strah, buntovnost, sklonost incidentima, zavisnost od drugih, podilaženje drugima, unutrašnji nemir i agresivnost. Nagomilani stres izaziva čitav niz različitih poremećaja u psiho-fizičkom funkcioniranju, koji, ako se ne poduzmu određeni koraci koji će omogućiti pojedincu izbjegavanje ili prilagođavanje stresnim situacijama, vrlo brzo prelaze u različita bolesna stanja, a kao krajnji rezultat mogu imati potpuni psihički ili fizički slom.
Između ostalog, stres negativno utječe na imunitet čovjeka i čini ga podložnijim različitim bolestima, posebno infekcijama i kancerogenim promjenama. Također, ako se stresne situacije dešavaju intenzivno i učestalo, u suštini pozitivna reakcija našega organizma na stres, odnosno izlučivanje hormona stresa, značajno povećava mogućnost pojave moždanog i srčanog udara, angine pektoris, te čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. Stres se s pravom optužuje i za mnoge kožne bolesti, kao što su herpes i neurodermatitis te različite alergije. Stres može izazvati glavobolje i migrene, bolesti bubrega, respiratornog trakta te upalne bolesti očiju. Kao reakcija na dugotrajan stres, vrlo često se javlja živčani slom, bolesti zavisnosti – alkoholizam i narkomanija, kao i različiti oblici depresije.
Kako smanjiti posljedice stresa?
