Postoji više vrsta upale krajnika, a opisujemo ih kao akutni tonzilitis ili kao angina. Upala krajnika može da se javi samostalno, izolirano ili u sklopu drugih upalnih oboljenja sluznice nosa, usne šupljine i ždrijela.
Uzrok nastanka upale krajnika najčešće je streptokoka, pa slijede stafilokoka, pneumokoke, adeno virusi, pa mikoze i drugi oblici virusa.
Klinička slika je zajednička za sve angine, a postoje samo različiti stupnjevi lokalnih teškoća kao i promjene općeg stanja bolesnika. Djeca logično burnije reagiraju, kao i odrasli čije su imuno biološke snage oslabljene ili iscrpljene. Kao lokalni simptomi javljaju se bolovi u predjelu tonzila, koji su posebno izraženi prilikom gutanja hrane ili pljuvačke. Dosta često se bolovi iz grla šire u predjelu ušiju. Također postoji i vanjska, na vratu bolna osjetljivost. U slučaju da se upala pojavila, već drugog, ili trećeg dana mogu da se napipaju uvećane, bolne limfne žlijezde vrata. Nekada je prisutna pojačana salivacija, odnosno pojačano lučenje pljuvačke, a nekada i osjećaj suhoće i zadah iz usta. Kod upale krajnika može da bude prisutan grč vilice, uslijed čega je uzimanje hrane otežano, a i govor može biti izmijenjen.
Bolest već od početka prate i opći simptomi kao što su visoka tjelesna temperatura, drhtavica, bolovi u mišićima, opća slabost, malaksalost i glavobolje. Bolest se razvija od nekoliko sati, do nekoliko dana, a bolesnici se često sami liječe ili već od početka traže pomoć liječnika.
Postoje razni oblici angine, ovisno o uzročniku bolesti, kao i od samog stadija oboljenja:
Angina catarralis – najčešće virusnog porijekla, javlja se samostalno ili u prodoru infektivnih bolesti. Tonzile su uvećane i jako crvene.
Gnojne angine – na crvenoj tonzili se vide bjeličaste točke zagnojenih limfnih folikula. Kod angine lacunaris su te točke smještene u kriptama tonzila, a njihova okolina je upaljena.
Angina confluens – gnojna bjeličasta područja su slivena u veće površine. Kod angine pseudomembranacae gnojne skrame pokrivaju obje tonzile i prelaze na okolinu, lukove i mekano nepce.
Ulcerozne i nekrotične angine – Vincenti je prouzrokovana spirohetom bucalis i bacilus fusiformis. Većinom se lokalizira na jednoj tonzili, a može i na sluznici ždrijela. Na tonzili se vidi veći ili manji ulkus, čija je površina prekrivena prljavo bjeličastim sivkastom skramom. Među nekrotične angine se ubrajaju one koje daju neobične, nekrotične promjene na površini tonzile, kao kod infektivne mononukleoze i leukoza.
Dijagnoza angine – Dijagnozu kod angina nije teško postaviti, zbog toga ona spada u domenu liječnika opće medicine i pedijatra.
Liječenje upale krajnika – Liječenje se sa uspjehom obavlja davanjem antibiotika i sulfonamida. Također mogu da se daju analgetici, antiflogistici za ublažavanje lokalnih bolova. Terapija treba da taje 5-7 dana.
