Jaja, kao i svaka druga namirnica, ima vrijednost po kojoj procjenjujemo njenu korist za naše tijelo i zdravlje. Riječ je o nutritivnoj vrijednosti koja nam govori je li konzumacija jaja dobar izbor za nas ili ne.
Općenito govoreći, jaje je vrlo vrijedna namirnica koja je godinama bila nepravedno zapostavljena i proglašena nepoželjnim za čestu konzumaciju jer sadrže zasićene masnoće i kolesterol. Ali istina je potpuno suprotna jer jaja sadrže dobre masnoće, a ostali sastojci jajeta su vrlo korisni za naše tijelo.
Kokošja jaja su nepresušni izvor proteina, vitamina i minerala, a njihova konzumacija donosi veliku korist našem organizmu. U kombinaciji s mlijekom jaja se svrstavaju u namirnice s najvećom biološkom vrijednosti!
Stvarni nutritivni sastav jaja – riznica vitamina i minerala
Kokošje jaje ima samo 75 kalorija, ali u njih je uvršteno čak 7 grama bjelančevina visoke kvalitete, 5 grama masti i samo 1,5 grama zasićenih masti. Tu je i željezo, karotenoidi, aminokiseline, biotin, vitamini, kolin i drugo.
U bjelanjcima se nalaze samo proteini i voda dok je većina nutritivnih vrijednosti i benefita upravo u žutanjku.
Koje su najbitnije činjenice vezane uz sve ove sastojke i zašto oni blagotvorno djeluju na naš organizam?
Započnimo sa željezom u jajetu. Ono ima vrlo visoku bioraspoloživost što zapravo znači da će ga tijelo maksimalno iskoristiti. Zbog toga je dobro rješenje za prehranu ljudi koji imaju manjak željeza u organizmu.
Zatim moramo spomenuti karotenoide, od kojih je najvažniji lutein, koji je odličan saveznik u zaštiti zdravlja očiju. Lutein djeluje preventivno i umanjuje štetu nastalu starenjem oka.
Aminokiseline su već široko poznate po svojoj bitnoj antioksidativnoj funkciji, što ustvari znači da jaje ima sposobnost čišćenja organizma od slobodnih radikala, koji nisu primarno štetni za organizam, sve dok su u ograničenim koncentracijama.
S obzirom na to da su slobodni radikali vrlo reaktivne tjelesne molekule njihov višak može oštetiti stanične strukture i time stvoriti štetu, ili smrt stanice. Stoga možemo reći da aminokiseline iz jaja sprječavaju uništavanje stanica i time umanjuju mogućnost nastajanja ozbiljnih bolesti kao što su dijabetes, maligne bolesti ili kronična upalna stanja.
Što sadrže kokošja jaja
Biotin je još jedan od povoljnih sastojaka kokošjeg jajeta. Riječ je o vitaminu koji sudjeluje u metabolizmu, a poznat je po benefitima koje donosi kosi, koži i noktima. Biotin je zaslužan za sjajnu kosu pa mnoge maske za kosu imaju jaje kao jedan od sastojaka.
Jedan od važnijih vitamina koji se nalazi u jajetu je svakako i vitamin D koji se nalazi u njegovom žumanjku, a za kojeg znamo koliko je bitan za zdravlje kostiju, zubi i za imunitet.
Posljednji sastojak, ali ništa manje važan je kolin, esencijalni nutrijent kojeg se smatra važnim faktorom za dobro funkcioniranje mozga i jetre. Riječ je o aminokiselini koja je važna za nastajanje vitamina B. Ona djeluje protuupalno i utječe na razvoj moždanih stanica.
Osim gore navedenog sastava tu su i selen, jod, fosfor te nezasićene masne kiseline. Selen je mineral koji štiti od razvija autoimunih bolesti štitnjače, a smatra se jednim od najjačih prirodnih antioksidansa.
Zašto jesti jaja?
- Smanjivanje rizika od pojave raka – jaje sadrži oko 30% dnevne preporučene doze kolina, aminokiseline koja uništava slobodne radikale i time umanjuje njihov suficit. Višak radikala može utjecati na nastanak malignih bolesti. Kolin se nalazi u žumanjku pa možete slobodno izbaciti bjelanjakk ako ga ne volite.
- Očuvanje vida – lutein i zeaksantin u žumanjku su antioksidansi koji sprječavaju degeneraciju oka i time smanjuju mogućnost nastanka mrene i sličnih oboljenja oka. Isti antioksidansi štite i od lošeg utjecaja UV zraka koje mogu oštetiti oko.
- Jačanje mišića – aminokiseline u jajetu pomažu tijelu da lakše apsorbira proteine pa je konzumacija jaja nakon vježbanja i više nego poželjna.
- Mršavljenje – iako se ne čini istinitim jaje zapravo pomaže u mršavljenju. Za razliku od peciva i sličnih vrsta namirnica napravljenih od ugljikohidrata, jaja stvaraju jači osjećaj sitosti. I ne samo to, ona produžuju osjećaj sitosti pa omogućuju lakše mršavljenje i povećavaju razmak do sljedećeg obroka.
- Jačanje imunološkog sustava – vitamini i minerali, posebice selen, pomažu organizmu u obrani od virusa i infekcija.
- Dobri kolesterol – kokošje jaje ima 200 mg dobrog kolesterola pa pomaže u održavanju lošeg LDL kolesterola na niskim razinama.
- Odličan izvor energije – jaje je namirnica koja polako otpušta energiju pa osim dugotrajnog osjećaja sitosti ono omogućuje i više energije za rad.
- Utjecaj na mentalno zdravlje – devet aminokiselina koje se nalaze u jajetu imaju važnu funkciju i u očuvanju mentalnog zdravlja jer olakšavaju simptome depresije i smanjuju tjeskobu.
- Pravilan rast i razvoj djece – aminokiseline su također bitne i za razvoj djece, adolescenata i mladih, a najbitnija aminokiselina je leucin.
- Pomoć trudnicama – kolin iz jajeta je jako važan za razvoj mozga bebe i pomoći će spriječiti oštećenje ploda. Bitno je da trudnice jedu dobro termički obrađena jaja.
- Jaja su bez glutena – s obzirom na to da jaja ne sadrže gluten to ih čini idealnom namirnicom za ljude koji se moraju hraniti po posebnom režimu prehrane jer su osjetljivi na gluten.
Savjeti za čuvanje jaja u kućanstvu
Postoji nekoliko važnih stvari o kojima morate voditi računa pri pripremi i skladištenju jaja.
1. Jaja se uvijek moraju čuvati u hladnjaku, na temperaturi od maksimalno 10C kako bi se izbjegla pojava salmonele.
2. Jaja se ne peru jer im se na taj način skida zaštitni omotač što omogućuje prodor mikroorganizama u njega.
3. Iako se možda čini neobičnim, ali šiljati dio jaja je u stvari onaj dio koji se okreće nadolje.
4. Najsigurniji način pripreme jajeta je priprema tvrdo kuhanog jajeta, minimalno 10 minuta.
5. Ako imate preostalih tvrdo kuhanih jaja čuvajte ih u hladnjaku maksimalno 5 dana, a jaja koja su na sobnoj temperaturi bila dulje od 3 sata nije preporučljivo konzumirati.
6. Pojavljivanje zelene patine na kuhanom jajetu nipošto ne znači da je jaje pokvareno – ono je prekuhano, a duljina kuhanja je uzrokovala reakciju sumpora i željeza.
7. Jaje može biti alergen stoga pri prvom davanju jajeta djetetu morate biti oprezni.
8. Da bi bili sigurni da jaje nije pokvareno potopite ga u vodu. Svježa jaja tonu, a starija jaja plutaju jer se zračna komora u njima povećava starenjem.
