Upala krajnika je stanje koje opisujemo simptomima poput otekline i upale ždrijela, krajnika i zadnjeg dijela grla.
Upala može također zahvatiti druga okolna limfna tkiva.
Upala krajnika može biti izazvana mikroorganizmima poput virusa CMV, herpes simpleksa, Epstein Barr, ili bakterijama poput streptokoke. Saznajte malo više o ovoj bolesti, naučite kako prepoznati simptome i kako možete liječiti upalu krajnika. Prvo ćemo spomenuti glavnu podjelu upale, po težini bolesti, te dijagnozu i moguće načine liječenja.
Angina se javlja dosta češće kod djece nego kod odraslih, ali obično ne pogađa djecu ispod dvije godine starosti. Zbog toga se ovoj bolesti pridodaje posebna važnost, jer pogađa najmlađu populaciju. Pročitajte u nastavku malo više na temu – Upala krajnika.
Upalu krajnika dijelimo na akutnu, rekurentnu i kroničnu
Akutnu upalu krajnika stanje kada simptomi traju od 3 dana do dva tjedna.
Rekurentnu upalu krajnika, kada osoba ima više epizoda angina u jednoj godini.
Kroničnu upalu krajnika, kada simptomi traju više od dva tjedna.
Još jedno stanje je peritonzilarni apsces koji se javlja kada se iz krajnika upalni proces širi na druga tkiva u glavi i vratu. Dok neki smatraju da je ovo stanje vrsta upale krajnika, neki ga definiraju kao komplikaciju neadekvatno tretirane upale krajnika.
Peritonzilarni apsces javlja se češće kod adolescenata i odraslih nego kod djece.
Dijagnoza rekurentne upale krajnika se postavlja ako pojedinac ima višestruke napade angina u jednoj godini dana. Infekcije mogu odgovoriti na antibiotike u početku, ali se upala obnavlja. Najmanje jedna studija je pokazala genetsku predispoziciju za razvoj ponavljanih angina. Neka istraživanja također ukazuju da je ponavljana upala krajnika češća kod djece, dok je kronična upala krajnika češća kod odraslih.
Kod djece, rekurentni tonzilitis je najčešće izazvan bakterijom Streptococcus piogenes, dok su neke druge bakterije odgovorne za rekurentne upale krajnika kod odraslih. Za ponavljanu upalu grla odgovorni su otporni sojeve bakterija, oslabljen imunološki sistem ili mogućnost da ste vi ili netko u vašoj porodici kliconoša.
Bez obzira koji je uzrok rekurentnog tonsilitisa, liječnik može preporučiti kirurško odstranjivanje krajnika ako imate 5-7 pojava bolesti u jednoj godini. Međutim, to nije jedini kriterij na osnovu kojeg liječnik preporučuje tonzilektomiju. Vaš liječnik može preporučiti uklanjanje krajnika ako imate komplikacije poput apneje ili ako je kvaliteta vašeg života narušena tom bolešću.
Kronična upala krajnika je češća kod adolescenata i odraslih. Ljudi koji pate od kronične upale krajnika imaju kronični bol u grlu, uvećane krajnike, loš zadah i uvećane i osjetljive vratne limfne čvorove.
Kriptični krajnici mogu također postojati i biti uzrok lošeg daha. I infekcije bakterijama koje su otporne na antibiotike i promijenjene imunološke funkcije vjerojatno igraju ulogu u razvoju kronične upale krajnika.
Istraživanja također pokazuju povećani rizik od razvoja kronične upale krajnika među pojedincima koji su bili izloženi radijaciji. Kao i kod rekurentne upale krajnika, apneja u spavanju je ozbiljna komplikacija kronične upale krajnika i česta indikacija za uklanjanje krajnika.
Konačno, odluka da se uklone krajnici zavisi od više faktora, uključujući vašu mogućnost da budete odsutni sa posla ili iz škole, od simptoma ili komplikacija upale krajnika koje imate.
