Zlato – plemeniti metal koji kroji ljudske sudbine

Zlato je utkano u povijest ljudskog roda i ljudima je njegova vrijednost uvijek bila iznimno visoka. Znate li kako nastaje zlato? Traganje za zlatom dio je povijesti čovječanstva još od vremena najstarijih civilizacija, a bogatstvo u zlatu je vrlo često bilo razlog podjele na staleže. 

Nažalost, zlato je često vezano i uz neke crne dane povijesti, kada je pohlepa za zlatom premašivala cijenu ljudskih života. Tako je nastala i poznata uzrečica „auri sacra fames“ ili „prokleta glad za zlatom“.

Mnoge uzrečice vezane uz zlato još se i danas koriste te govore o zlatu kao o vrlo vrijednoj stvari. „Zlata vrijedan“ opisuje čovjeka koji je vrlo radišan i nezamjenjiv, „suho zlato“ opisuje stvari koje čuvamo jer su nam jako vrijedne, a mnogi izraz „zlato moje“ koriste u razgovoru s ljudima koje vole.

Jedan od najpoznatijih događaja iz bliže povijesti, a koji je bio striktno vezan uz zlato bila je tzv. Zlatna groznica ili Gold Rush je naziv za seriju potraga za zlatom koje su se odvijale u 19.stoljeću, a uključivale su SAD, Australiju, Kanadu, Južnu Afriku i Brazil. Na stotine tisuća ljudi preselilo se u te krajeve ponukani potragom za ovim vrijednim metalom. 

Što znamo o zlatu?

Zlato nije niti najrjeđi, a niti najvredniji metal – to je rodij, čija je cijena obično oko osam puta veća, izuzev u doba ekonomske krize kada cijena zlatu skače. Zlato se u prirodi može naći u njegovom elementarnom stanju. 

Primarna nalazišta grumenja zlata su vulkanske stijene, ali u slojevima kvarca zna se pronaći i zlatnih žila. Koja su onda sekundarna nalazišta? To su ona koja su nastala vanjskim utjecajima kao što je recimo erozija tla pa su uzrokovala da se stijene u kojima se nalazi zlato troše i da zlato dospije u rijeke ili potoke prirodnim putem. 

Zlata najviše ima u moru, jer se ne vadi, a kalkulacije govore da je riječ o barem deset milijardi tona zlata. Ali zašto se zlato onda ne vadi iz mora? Zato što je cijena njegovog vađenja i opreme višestruko veća nego potencijalno nalazište.

U prošlosti su mnogi tragači zlata imali nesreću da pronađu „budalino zlato“, a riječ je o kristalu piritu koji izgleda baš kao zlato. Zlato i pirit se razlikuju po gustoći pa je najlakši način provjere je li riječ o zlatu ili o piritu taj da ih se ispere u vodi. Zlato će se spustiti na dno posude dok će lakši pirit otići zajedno sa vodom i drugim česticama.

Zlatni nakit – omiljen  diljem svijeta

S obzirom na to da se većina zlata koristi za proizvodnju nakita potrebno je znati nekoliko bitnih stvari o zlatnom nakitu i kako se proizvodi.

Kemijski element za zlato je Au, i dolazi od latinske riječi aurum što u prijevodu znači „sjaj zore“. 

Potpuno čisto zlato ne može se obrađivati za nakit jer nije pogodno pa se koriste razne legure s drugim vrstama metala: srebro, platina, bakar, nikal. Ti metali mogu promijeniti boju zlata pa će kombinacija zlata s paladijem, platinom i niklom stvoriti bijelo zlato, a crveno nastaje u kombinaciji s bakrom. Najskuplje bijelo zlato sadrži samo zlato i paladij.

Udio zlata u nakitu možemo saznati kroz mjeru za čistoći zlata koja se zova karat. Potpuno čisto zlato ima 24 karata, a 18- karatno zlato ima 18 dijelova zlata i 6 dijelova drugog metala, itd.

Vrlo često to možemo otkriti i pomoću troznamenkastog broja koji označava udio zlata u nakitu. Primjerice, oznaka 585 (što je 14-karatno zlato) reći će nam da je udio zlata u tom nakitu 58,5%.

Upotreba zlata u raznim industrijama i medicini

Osim što se upotrebljava za izradu nakita, zlato se koristi i u druge svrhe. Od njega se izrađuju zlatne poluge i kovanice koje se koriste kao zamjena za valute, a koristi se i u staklarskoj industriji. 

Zlato se vrlo često koristi i u stomatologiji, i nije neobično da se koristi za ukras zubala. Prva zlatna legura primijenjena u stomatologiji bila je legura zlata, srebra i bakra.

Mnogo američkih repera i slavnih osoba nosi tzv. golden grillz, zlatne navlake za zube kojima pokazuju svoj status.

Zlato je oduvijek imalo jak simboličan značaj, primjerice u sportu i zabavnoj industriji gdje se zlatnom medaljom ili peharom nagrađuju prva mjesta koji su sinonim za uspjeh, a često se koriste i kao glavni motiv u raznim casino igrama, kakve imaju Rizk i drugi online casinoi.

Zlato se koristi i u prehrambenoj industriji, i to kao bojilo pod oznakom E175. Jestivo zlato se koristi kako bi povratilo prirodnu boju hrani koja je već termički obrađena. Često se koristi kao ukras za slastice i za pića, a potpuno je sigurno i bezopasno za konzumaciju.

Zlato nije novost ni u svijetu kozmetike. Mnogi Spa centri i kozmetički saloni ga koriste u tretmanima za njegu tijela i lica, a poneki nude i oblaganje tijela zlatnim listićima. Najčešće se koristi za tretmane zrele i suhe kože kojoj treba pomlađivanje.

Koloidno zlato tj. zlato rastopljeno u vodi često je dio raznih kozmetičkih proizvoda, a sve zbog svoje sposobnosti da pomladi kožu i smanji upale.

Korištenje zlata u području medicine nije nikakva novost jer se još početkom 19. stoljeća koristilo kao lijek za sifilis. Upotreba se proširila i u 20.stoljeću kada su njime počeli liječiti tuberkolozu. 

Danas su u upotrebi soli zlata i one se koriste u liječenju reumatskih bolesti. Dokazano je da usporava deformiranje kostiju, a ponekad utječu i na povlačenje bolesti. Zlato se dobiva putem injekcije.

JESTE LI ZNALI?

• Jeste li znali da se za proizvodnju nakita koristi gotovo 75% količine proizvedenog zlata?
• Jeste li znali da Francuzi šampanjcu dodaju zlatnu boju kako bi naglasili plemenitost pića.
• Englezi obožavaju jestivo zlato pa ga mnoge slastičarne koriste kako bi slastice dobile luksuzni izgled.
• Zlato je toliko podatno da se od 1 grama zlata može izraditi tanka zlatna žica duga 165 metara.
• Žene u Indiji posjeduju oko 11 % svjetskog zlata, što je više nego Amerika, Njemačka i Švicarska imaju zajedno.
• U Australiji je napravljen zlatnik iznimne vrijednosti, težak 1 tonu i čistoće od 99,99%.
• Veći dio zlata je na Zemlju stigao putem meteora.
• Najstariji zlatni nakit na svijetu nađen je u Europi i datira u 4. tisućljeće p.n.e.
• Većina svjetskog zlata je reciklirano jer zlato ima odličnu sposobnost reciklaže.
• U Dubaiju postoje automati za kupnju zlata, zovu se „Gold to go“ i mame poglede svojom izuzetno jakom zlatnom bojom.