Zanimljivosti o Uskrsu koje niste znali

Uskrs je najvažniji katolički blagdan i dan Uskrsnuća Isusa Krista. Započinje korizmom, a završava Uskrsnim ponedjeljkom. Za katolike je vrlo bitan, osobito zbog nade u uskrsnuće vjernika.

Ali postoji mnogo pučkih običaja, zanimljivih priča iz prošlosti uz koje se veže Uskrs te raznih načina slavlja ovog blagdana u svijetu. U nastavku pročitajte kako se Uskrs slavi u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Otkrijte kako se ukrašavaju pisanice diljem svijeta i koji su običaji vezani uz njihovo poklanjanje.

• Najbolje uskrsne slastice Hrvatske
• Kako napraviti čestitku za Uskrs

Uskrs i pisanice

Jaja su važan dio uskrsne simbolike i boje se kao simbol ponovnog rođenja. Zbog toga se oduvijek pojavljuju u uskrsnim pričama i običajima. Englezi Uskrs nazivaju Easter, i to nema nikakve veze s istočnom stranom svijeta već s njihovom anglosaksonskom božicom koja se zvala Easter, a njeni simboli su jaja i zečevi.

Poseban običaj vezan uz jaja odvijao se i u srednjovjekovnim crkvama u kojima se održavao festival bacanja jaja. Svećenik bi pripremio tvrdo kuhano jaje i bacio ga dječaku iz zbora koji ga je dalje prosljeđivao dok se ne bi našao pobjednik koji je imao jaje u rukama u točno zadano vrijeme na satu.

Koliko su jaja bitna Francuzima za Uskrs govori činjenica da se stanovnici grada Hauxa svaki Uskršnji ponedjeljak okupljaju na glavnom gradskom trgu na kojem spremaju veliki omlet iz jaja koje su donijeli. Obično se tako pripremi omlet od deset tisuća jaja.

Nijemci obožavaju ukrašavati grad s pisanicama pa se tako u jednom njemačkom gradu veliko stablo svake godine za Uskrs ukrašava s nekoliko tisuća pisanica.

Švicarci za Uskrs imaju tradiciju ukrašavanja bunara na kojim oslikavaju proljetne motive, cvijeće, pisanice i slično, čime označavaju buđenje novog života.

Koliko su pisanice popularne govori i ukrajinski muzej posvećen samo pisanicama. Nalazi se u ukrajinskom gradu Kolomyji, a zgrada muzeja je napravljena kao velika pisanica, visoka 14 metara, a široka 10 metara. U muzeju se mogu pogledati čak 1200 izloška, a riječ je o pisanicama iz čitavog svijeta.

Druga po redu najveća pisanica se nalazi u Kanadi, a izgradio ju je opet jedan Ukrajinac, Sembaliuk. Napravljena je od aluminija i ukrašena u ukrajinskom stilu.

Izrada uskrsnih pisanica u Hrvatskoj

Hrvatska je zemlja u kojoj je bojanje jaja za Uskrs vrlo važno i jako je ukorijenjena u katoličku tradiciju. Najstarija nalazišta u Hrvatskoj otkrila su postojanje glinenih jaja iz doba naseljavanja ovih područja.

Najstariji običaj bojenja je pomoću ljuski crvenog luka. Međimurje se isticalo svojim crnim jajima, obojenim pomoću bobica bazge ili duda. Ukrašavalo se nožićem ili iglom, a često se koristio i vosak. Sjaj se dobivao korištenjem slanine.

Najčešći motivi hrvatskih pisanica:

• Cvijeće, klas pšenice, list djeteline, list vinove loze i grozd
• Zečevi, leptiri i ptice
• Znak križa
• Hrvatski grb i pleter, često isprepleteni s križem; rodoljubni stihovi

Običaj darivanja pisanica u Hrvatskoj:

• U Dubrovniku su mlade djevojke svojim zaručnicima darivale jaja, a njihovim majkama ispekle uskrsnu pletenicu
• U Podravini su pisanice poklanjali zaljubljeni pa su dobivene pisanice mnoge djevojke stavljale na prozor kako bi drugi vidjeli koliko su ih dobile
• U Međimurju se pisanice također poklanjaju iz ljubavi, i to uz riječi „Ovo se jaje za poljubac daje“
• U Đurđevcu se pisanica poklanja u obliku čestitke; na nju su se ispisivale dobre želje
• Hlebinjani su poznati po oslikavanju jaja s motivima naive, a takva velika jaja krase i mnoge druge trgove u zemlji

Pisanica u Hrvatskoj ima status nematerijalnog dobra od 2008. godine.

Najvrjednije pisanice na svijetu su uskršnja jaja napravljena za ruske careve, a zovu se Fabergeova jaja jer ih je uzradila ruska zlatarska kuća Faberge. Ruski car Aleksandar svakog je Uskrsa poklanjao jedno jaje svojoj supruzi Mariji, a ukupno ih je izrađeno 65.

Jeste li znali da je jedna od najljepših i najvrjednijih zbirki pisanica u Europi i zbirka koja se nalazi u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Među njima je najstarija pisanica čije je porijeklo u Beču.

Narodni običaji slavlja Uskrsa u svijetu

Amerikanci su Uskrs prilagodili djeci pa je njihov najpoznatiji uskrsni običaj – lov na pisanice. Roditelji sakrivaju pisanice u kući ili dvorištu, a djeca ih traže vjerujući da ih je sakrio uskrsni zec i ostavio im ih u košari sa slatkišima. Kod njih su popularne i uskrsne parade.

Od 1878. godine u vrtu Bijele kuće se odvija tradicionalno dječje kotrljanje jaja velikim žlicama. Ovom događaju prisustvuje i američki predsjednik s obitelji.

Belgijanci imaju vrlo sličan običaj kao Amerikanci, ali djeci slatkiše ne donosi zec već zvona crkve u Rimu.

Norveška ima potpuno nepredvidljivu uskrsnu tradiciju u kojoj se na Uskrs rješavaju ubojstva. TV programi obiluju detektivskim filmovima, a časopisi zagonetnim krimi pričama.

Polinežani krste školjke dan prije Uskrsa i vraćaju ih u more kako bi uskrsnule u novom životu.

U skandinavskim zemljama djeca se oblače u vještice i skupljaju slatkiše po kućama.

Laponci će na Uskrs praviti snjegoviće i slaviti buđenje prirode. Slavlje je puno plesa i glazbe.

Meksikanci Uskrs slave vatrometom i to tako da ga postavljaju u velike papirnate likove koji predstavljaju Judu, koji kasnije nestane prilikom aktiviranja vatrometa.

U Rumunjskoj se na Uskrsni ponedjeljak jede kruh koji je napravljen od brašna, soli i kvasca koji su na Veliku Subotu stavljeni na prozor, zajedno s pisanicama.

Španjolci u rijeke i more puštaju splavi s figurama najpoznatijih biblijskih likova iz dijelova Biblije koji pričaju o uskrsnuću Isusa Krista. Ovaj događaj uvijek prati pjesma i glazba.

Jamajčani imaju Kingston Karneval koji je u tradiciju proslave Uskrsa ušao tek nedavno, 1990. godine. Riječ je o uličnoj paradi koja kreće već u zoru na Uskrsnu nedjelju i njen važan dio je glazba.

Filipini su poznati po svom strogom poimanju vjere pa kod njih postoji ritual pribijanja na križ. To se odvija svake godine za Veliki petak, a započelo je još pedesetih godina 20. stoljeća. Filipinci koji se pribijaju na križ i nose ga baš kao Isus smatraju da na ovaj način iskupljuju grijehe i za sebe i za čitavi svijet.

Osim što obožavaju ukrašavati stabla s pisanicama, Nijemci vole i plesti oko njih. Jaja se postave na pod, a ljudi plešu oko njih pazeći da ih ne oštete.