Naime, svaka bakterijska infekcija koja se pojavi, može da se proširi i na unutrašnje organe za reprodukciju.
Upalama su sklonije žene koje imaju oslabljen imunitet, odnosno slabiju prirodnu otpornost organizma. Također, povećanje rizika od bolesti može uslijediti kao posljedica pušenja, izloženosti stresu, kao i hladnoća.
Infekcija dosta često nastaje i prilikom spolnog odnosa bez zaštite. Tada bakterije poput gonokoka i klamidije zbog neadekvatne kisele sredine vagine nastavljaju svoj put prema unutrašnjim reproduktivnim organima, preko grlića, pa sve do jajnika.
Kod žena koje ne liječe upalu jajnika postoji velika mogućnost nastanka steriliteta ili izvan materične trudnoće. Zbog toga je prilično važno da se ova upala otkrije na vrijeme, a terapija liječenja provede do kraja. Jedino tada možemo biti sigurni da iza upale jajnika neće ostati trajne i ozbiljne posljedice.
Upala jajnika nastaje uspinjanjem upale izazvane mikroorganizmima iz donjih dijelova ženskog spolnog sistema i jedan je od važnijih uzroka vanmaternične trudnoće, neplodnosti i kronične boli u zdjelici.
Glavni uzroci nastanka upale jajnika su spolno prenosive bolesti, koje su najčešće u mlađoj, spolno aktivnoj populaciji, uz više spolnih partnera. Zaraza spolno prenosivim bolestima u početku najčešće ne daje nikakve simptome ili je praćena tako blagim simptomima, da im osoba ne pridaje važnost, pa se teško otkrivaju. Infekcija se uspinje nakon što mikroorganizmi, odnosno bakterije, virusi i paraziti, koloniziraju grlić maternice, te se šire na maternicu, jajovode i jajnik. Među najčešćim bakterijama koje uzrokuju upalnu bolest zdjelice su bakterije, ‘Neisseria gonorrhoeae’, uzročnik gonoreje i ‘Chlamydia trachomatis’.
Ako se upala jajnika ne liječi, oko jajovoda i jajnika se može stvoriti ograničena gnojna nakupina, koja se naziva tubo ovarijski apsces.
Upala jajnika je najčešća kod žena u dobi mlađoj od 25 godina.
Simptomi upale jajnika su mučnina i povraćanje. Liječnik prilikom pregleda, kod pacijentica sa upalom jajnika nalazi tjelesnu temperaturu veću od 38 stupnjeva Celzijevih, osjetljivost donjih kvadranta trbuha na dodir, gnojni iscjedak, bolnu osjetljivost vrata maternice na pomicanje, bolnost jajnika te gnojnu masu u području jajnika ako je nastao tubo ovarijski apsces.
Faktori rizika za nastanak upale jajnika su sljedeći: Nezaštićeni seksualni odnos, višestruki spolni partneri, visoko rizično seksualno ponašanje, imunosupresija odnosno poremećaj imuniteta te unutar maternični kontracepcijski uložak takozvana spirala.
Dijagnoza upale jajnika postavlja se na temelju razgovora s bolesnicom, ginekološkog pregleda, laboratorijskih pretraga, histoloških pretraga i različitih tehnika snimanja i oslikavanja jajnika i trbušne šupljine.
Laboratorijski nalazi koji su za ovu dijagnostiku neophodni su: kompletna krvna slika, diferencijalna krvna slika, analiza urina u svrhu isključenja upale mjehura, test na trudnoću radi isključenja izvanmaternične trudnoće, mokri preparat iscjetka iz rodnice, bakterijske kulture vrata maternice na gonokok ‘Neisseria gonorrhoeae’ i klamidiju ‘Chlamydia trachomatis’, kako bi se isključila ili potvrdila infekcija ovim bakterijama. Od snimanja najjeftiniji i široko pristupačan je ultrazvuk, koji će isključiti prisutnost tubo ovarijskog apscesa.
Ostale metode uključuju dijagnostičku laparoskopiju, koja se obično radi tek kada je dijagnoza nejasna.
Hospitalizacija zbog upale jajnika nije potrebna ako je pacijentica: hemodinamski stabilna, što znači da ne krvari, dovoljno odgovorna da ustraje na liječenju i dolazi na kontrole, ako je bolesnica imunokompetentna, što znači da ima dobar imunološki sistem. Također, hospitalizacija nije potrebna ako pacijentica nije trudna te ako nema tuboovarijski apsces.
Liječenje u bolnici zbog upale jajnika je potrebno ako je bolesnica: već liječena vanbolnički ali liječenje nije bilo uspješno, ako je trudna, ako je zaražena HIV-om ili ako se razvio tuboovarijski apsces. Liječenje u bolnici je potrebno i ako nije moguće liječenje tabletama, koje se uzimaju na usta, zbog jake mučnine i povraćanja.
Za liječenje se koriste antibiotici. Antimikrobna terapija treba pokriti sve vjerojatne uzročnike bolesti. Za ambulantne bolesnice, liječenje može započeti kombinacijom lijekova ofloksacina i metronidazola, te po povlačenju glavnih simptoma, nastaviti liječenje doksicklinom još dva tjedna. Posebno je važno dobro liječiti klamidijsku infekciju, jer zbog nedostatka simptoma i uvjerenja kako su izliječene, pacijentice često ne provode terapiju do kraja. Tada je infekcija samo potisnuta, te i dalje razara ženski spolni sistem, što može dovesti do neplodnosti i vanmaternične trudnoće.
Provodi se ako drugi oblici liječenja nisu umanjili simptome nakon 48 do 72 sata. Kirurški zahvat može uključivati laparoskopiju s drenažom apscesa, odstranjenjem jajnika ili odstranjenje maternice, uz obostrano odstranjenje jajnika. Faktori koji odlučuju o obimu zahvata su veličina apscesa, stupanj poremećaja imuniteta i očuvanje plodnosti pacijentice, zbog rađanja djece u budućnosti.
Komplikacije koje mogu nastati su pucanje tuboovarijskog apscesa, što je indikacija za potrebu za kirurškim zahvatom, jer može ugroziti život pacijentice. Također, može uslijediti neplodnost, već nakon jedne epizode upalne bolesti zdjelice. Tu je i izvan maternična trudnoća koja je češća nakon upale jajnika. Ukoliko žena ostane trudna kratko nakon upale jajnika, treba se posavjetovati sa svojim liječnikom što prije. Dugotrajna bol u zdjelici, jedna je od mogućih posljedica nakon preboljele upalne bolesti.
Uz edukaciju žena, neobično je važno i rano postavljanje dijagnoze i liječenje upala donjih dijelova ženskog spolnog sistema, kako se upala ne bi proširila.
Žene koje su preboljele upalu jajnika, treba educirati i posavjetovati, kako bi se spriječile buduće infekcije. Seksualni partneri se također trebaju testirati na spolno prenosive bolesti i liječiti.
Kultni horor filmovi mnogima su odlična zabava, osobito u vrijeme Halloweena. Ali nakon što ste…
Dana 17. studenog 2024., Stipe Miočić, jedan od najvećih teškaša u povijesti MMA-a, objavio je…
Casablanca film je jedan od onih filmova koje prepoznajete čak i prije nego što ih…
Rijeka će 16. i 17. studenog postati središte holističkog zdravlja, duhovnosti i osobnog razvoja. Ove…
Celijakija je autoimuna bolest koja se aktivira glutenom, proteinom prisutnim u žitaricama kao što su…
Sport i natjecanje na svjetskoj sceni oduvijek su izazivali ne samo interes i uzbuđenje, već…