Omega 3 masne kiseline i njihov utjecaj na naše zdravlje

Upoznajte se sa omega 3 masnim kiselinama, i načinu na koji djeluju na naš organizam i zdravlje organizma.

Poznato je da nezasićene masne kiseline čuvaju zdravlje srca, pomažu kod artritisa, štite od raka, potiču stvaranje kolagena i slično.

No, priča o masnoćama može da djeluje zbunjujuće, pogotovo ako niste dobro upoznati sa ovom temom.

Da li su sve masnoće štetne, ili pak ima i onih koje su korisne? Ako ćemo ukratko da odgovorimo onda možemo napisati da ima i jednih i drugih.

One takozvane zasićene masnoće, kao što su životinjske, mogu biti štetne jer povećavaju rizik od pojave srčanih bolesti, a takozvane polinezasićene su, za razliku od zasićenih, korisne za naše zdravlje. Zbog čega su zasićene masnoće štetne? Smatra se da su zasićene masnoće štetne jer se sastoje uglavnom od triglicerida i talože se u masnim stanicama organizma. Zbog toga se njihovo unošenje treba ograničiti, no ne i sasvim izbaciti. Opet, za razliku od zasićenih, unos polinezasićenih masnoća treba povećati.

U grupu nezasićenih masnih kiselina spadaju linolenske omega-3 i omega-6. To su za čovjeka esencijalne masne kiseline koje organizam ne proizvodi sam pa se moraju unijeti hranom. Omega-3 masne kiseline pronalazimo u pojedinim vrstama ribe. Ribe bogate omega 3 masnim kiselinama su srdele, skuša, tuna, bakalar, jezerska pastrmka, haringa, losos, a možemo ih pronaći i u mesu ljuskara i morskih sisavaca te ribljem ulju.

Izvor omega 3 masnih kiselina je fitoplankton kojim se morski organizmi hrane.

Osim u ribama, omega 3 masne kiseline pronalazimo i u lanenom sjemenu, žutoj bundevi, ulju uljane repice, soji i orasima, no to su omega 3 masne kiseline trećeg tipa, odnosno alfa-linolenske, koje su nešto manje efikasne od ostalih vrsta, ali su dobra zamjena ljudima koji ne vole ribu.

Omega-6 masnih kiselina ima u sjemenkama sezama, suncokreta, lana, orasima i lješnjacima.

Mnoga istraživanja su utvrdila da omega-3 masne kiseline, Eikosapentaenoična (EPA) i Dokozaheksaenska (DHA), štite od srčanih bolesti i ateroskleroze. Naime spomenute masne kiseline smanjuju mogućnost zgrušavanja krvi, čime se smanjuje i mogućnost stvaranja ugrušaka, odnosno tromba, koji mogu dovesti do iznenadne smrti ako se ‘otkače’.

Također, utvrđeno je da spomenute masne kiseline mogu pomoći oboljelima od artritisa, jer čine zglobove manje osjetljivim i manje oteklim. Nova istraživanja pokazala su da omega-3 masne kiseline štite i od raka dojke, debelog crijeva i maternice, a smatra se da djeluju tako što ometaju izvore energije stanica raka.

One imaju i značajnu ulogu u očuvanju zdravlja staničnih membrana, pa one lakše odolijevaju napadima kancerogenih supstanci. Pored toga, mogu da ublaže depresiju i druge psihičke poremećaje, menstrualne bolove, nagoneći organizam da proizvodi manje jake prostaglandine, glavne uzročnike grčeva mišića maternice, a doprinose i bržem razvoju mozga fetusa. Važne su i za ljepotu kože jer potiču stvaranje kolagena i dubinski je vlaže.