Najbolji jesenski plodovi za vaše zdravlje

Jarke i tople boje jesenskih plodova nisu samo lijepe za oko. Šarenilo jabuka, krušaka, mandarina, nara, kukuruza, kestena i ostalog voća i povrća zapravo predstavlja bogatstvo fitokemikalija.

Upravo su u jesenskim bojama, fitokemikalijama, sadržani brojni razlozi zdravstvenih prednosti jesenskih plodova. Pojam fitokemikalije obuhvaća stotine, a možda i tisuće biološki aktivnih, nenutritivnih kemikalija pronađenih u biljkama. Fitokemikalije su često biljni pigmenti, odnosno nositelji boje voća ili povrća. Mnoge fitokemikalije imaju pozitivan učinak na zdravlje čovjeka.

Redovit unos hrane bogate antioksidansima, a to su voće, povrće i cjelovite žitarice, djeluje pozitivno na zdravlje. Voće i povrće te cjelovite žitarice sadrže na stotine antioksidansa poput vitamina i fitokemikalija koje često djeluju sinergistički. Stoga se pri odabiru voća i povrća valja odlučiti na raznovrsne i raznobojne plodove jer ćemo samo tako osigurati različite fitokemikalije koje korisno djeluju na naš organizam.

Riznicu vrijednih nutrijenata i fitokemikalija naći ćete prije svega ako jedete plodove koje ćemo spomenuti u nastavku

Kivi izvorno potječe s Novog Zelanda, a dobio je ime po ptici koja živi u tim krajevima. Danas se uzgaja na Mediteranu, te u Južnoj Africi, Americi i Rusiji. Kivi je zaista prava riznica vitamina C, a samo jedan plod sadrži 120% preporučene dnevne količine tog važnog vitamina. Energetska vrijednost kivija je niska, te se smatra idealnom dijetnom namirnicom. Istodobno sadrži visok udio prehrambenih vlakana i važnog elektrolita kalija. Kivi se preporučuje svima, a posebice osobama s oslabljenim imunosnim sustavom te povišenim krvnim tlakom.

Mandarina je član znamenite porodice agruma, te sadrži brojne tvari koje pomažu u obrani od bolesti. Najznačajnije fitokemikalije koje sadrže mandarine su flavonoidi i terpeni, a važni vitamini koje sadrži su vitamini C i A. Nije slučajno da ovo voće dozrijeva upravo u doba kad se bude prehlade i viroze, te je preporučljivo posegnuti za mandarinama u svrhu prevencije ovih nevolja. Naime, vitamin C iz mandarine bolje će se apsorbirati i njegova će učinkovitost biti veća zbog udjela bioflavonoida koji potpomažu djelovanje vitamina C. Vitamin A dobivamo iz mandarina u obliku beta-karotena, koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Poznata uloga vitamina A je očuvanje zdravih sluznica i kože – prve linije obrane od virusa i bakterija. Mandarina je idealna poslastica za sladokusce koja ne ugrožava njihovu liniju.

Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, Italiji i Španjolskoj. Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Razlikuju se od ostalih orašastih plodova zbog nižeg udjela masti i visokog udjela škroba. Imaju posebnu teksturu i sladak, blag okus. Po nutritivnom sastavu slični su smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Proteini im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6 i dobar izvor kalija i folne kiseline.

Tu su i orasi koji su bogati dobrim mastima. Smatra se da orasi izvorno potječu iz Perzije, a sade se od drevnih vremena širom cijeloga svijeta. U svojem sastavu imaju veliku količinu masti, te su stoga svojevrsne energetske bombe. Svakako valja istaknuti da su masti koje sadrže orasi uglavnom višestruko nezasićene, dakle radi se o onim mastima koje su poželjne u prehrani čovjeka današnjice. Naime, tijekom proteklih stotinjak godina, tzv. trend zapadnjačke prehrane zanemario je unos ovih vrijednih masnoća. Smatra se da je ovaj obrat u prehrani prouzročio povećanu učestalost kardiovaskularnih bolesti. Ipak, kada konzumirate orahe, pripazite da Vaš ukupni energetski unos ne bude izrazito povišen i “uštedite” na drugim namirnicama, primjerice ograničite unos zasićenih masnoća.

Grožđe se pojavljuje još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa. Osim što je vrijedna sirovina za opojno vino, grožđe je i ukusna namirnica tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci. Sadrži obilje flavonoida koji su nositelji boje ovoga voća, a zaslužni su za cijeli niz povoljnih utjecaja na zdravlje čovjeka, posebice za očuvanje kardiovaskularnog sustava. Važan mineral koji nalazimo u grožđu je bor, a adekvatna količina bora važna za očuvanje zdravih kosti.

Kukuruz je nutritivno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama budući da u jednom klipu prosječne veličine sadrži od 80 do 100 kcal. Svjež i sladak, kukuruz je bogat ugljikohidratima i siromašan mastima, te stoga predstavlja izvor brzo raspoložive energije. Masti koje prevladavaju u kukuruzu su višestruko i jednostruko nezasićene. Kukuruz je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij. Bogatstvo prehrambenih vlakana čini ovu namirnicu posebno vrijednom.

Zrele mirisne jabuke siguran su znak da je jesen pred vratima. Stablo jabuke potječe iz istočne Europe i jugozapadne Azije, odakle se proširilo po cijelom svijetu te nam je danas na tržištu dostupno više od 7.000 vrsta. Stara izreka ‘Jedna jabuka dnevno drži nas podalje od liječnika’ nije tek dio folklora. Prema novijim istraživanjima, jabuka je izrazito zdrava namirnica koja sadrži vrijedne tvari – prehrambena vlakna, flavonoide, vitamine i voćni šećer fruktozu. Jedna jabuka srednje veličine osigurava 3 grama vlakana, što je više od 10% preporučenog dnevnog unosa. Čak i bez kore, jabuka srednje veličine sadrži 2,7 g vlakana. Zbog raznolikog sadržaja vlakana, jabuka posjeduje brojna povoljna svojstva. Svakodnevno konzumiranje jabuka pomaže pri snižavanju povišene razine kolesterola, detoksikaciji, štiti od pojave malignih bolesti te pospješuje probavu. Flavonoidi, vrsta pigmenta u jabukama, intenzivno se istražuju. Ovim molekulama pripisuju se brojna povoljna svojstva, posebice preventivno djelovanje na razvoj bolesti srca. Kora jabuke i luk najbogatiji su izvori moćnog flavonoida kvercetina. Povoljna djelovanja ovog flavonoida leže u njegovoj antioksidativnoj aktivnosti, posebice u sprezi s vitaminom C, koji također nalazimo u jabukama.