Crijeva igraju jako važnu ulogu za općenito zdravlje organizma

Tijekom ljudskog života organi za probavu moraju da prerade 30 tona hrane i više od 50.000 litara tečnosti, a ukoliko preko hrane i vode unesemo i brojne štetne bakterije, viruse, gljivice i ostale štetne materije, želudac i crijeva moraju da obave još jedan važan zadatak, moraju da zaštite organizam.

Tanko i debelo crijevo su najvažniji organi imunološkog sistema jer se čak 80 posto zaštite organizma odvija u njima, a naročito u debelom crijevu.

Zaštita od bakterija i virusa važan je korak prema zdravlju. U zaštiti organizma od bakterija i virusa crijeva primjenjuju dva obrambena sistema, a to su takozvana crijevna flora i sluzokoža crijeva.

Crijevnu floru ćemo opisati kao sredinu sa milijardama mikroorganizama (pretežno bakterija), kojih je više od 400 različitih vrsta. Ti organizmi prekrivaju unutrašnje zidove crijevnog trakta, dugog od sedam do devet metara. To je crijevna flora. Crijevna flora prosječnog odraslog čovjeka teži oko 1,5 kilogram. Bakterije u crijevima prerađuju hranu koja je prethodno provarena u želucu, suzbijaju opasne klice (bakterije, gljivice) i razgrađuju otrovne materije.

Sluzokoža crijeva sprječava ono što crijevna flora ne može. Dakle, crijevna flora ne može da neutralizira djelovanje svih izazivača bolesti i otrova. Minijaturni virusi najčešće preživljavaju i tada u akciju stupa sluzokoža crijeva. Preko nje se u krv ubacuju hranljive materije, ali ona je važna i zato što se u njoj stvara više od 70 posto ukupnih obrambenih stanica u organizmu. Takve stanice otkrivaju viruse i uništavaju ih. U krv i limfu se iz crijeva također transportiraju stanice koje štite sluzokožu drugih organa (npr. dišnih putova), a kada se poremeti obrambena funkcija, u crijevima se šire opasni mikroorganizmi, recimo, gljivice, koje troše hranu, vitamine i mineralne materije. Osim toga, proizvode otrove koji dospijevaju u krv. Tako slabi cijeli imunološki sistem i postajemo podložni bolestima (prehlada, kožne bolesti). U većini slučajeva zatvor ili proljev remete rad obrambenih mehanizama u crijevima. Zbog toga treba regulirati probavu, što se postiže kretanjem, kao i unošenjem vlaknastih materija i bakterija mliječne kiseline.

Zbog čega je važno kretanje? Naime, tjelesna aktivnost čovjeka potiče pokrete crijeva, tzv. peristaltiku. Grčenjem mišići masiraju crijeva, potičući transport hrane i sprječavajući zatvor. Liječnici savjetuju da se svakodnevno rade vježbe za stomak, na primjer, vožnja bicikla u ležećem položaju, džoging, brzo hodanje, plivanje (po mogućnosti više puta tjedno). I masaža stomaka je djelotvorna protiv zatvora. Jednostavno se radi tako što polegnete na leđa, a zatim dlanom masirate stomak kružnim pokretima u smjeru kazaljke na satu najmanje pet minuta.

Vlaknaste materije u hrani su također jako bitne za zdravlje crijeva. Čuvanje crijeva iznutra je također jako važno. Balastne materije koje se ne razlažu u vodi (pšenične klice, laneno sjeme) vezuju tečnost, šire se i potiču pokrete crijeva. Balastne materije koje se razlažu u vodi (voće, agrumi, povrće) ishranjuju sluzokožu crijeva i crijevnu floru pa dobre crijevne bakterije mogu da se razmnožavaju. U načelu vrijedi pravilo: Unosite što više tečnosti (2,5 litra dnevno), na primjer, negaziranu ili slabo gaziranu mineralnu vodu, razrijeđene sokove, nezaslađene voćne i biljne čajeve.

Tako će te sačuvati zdravlje crijeva, što će kao rezultat imati jači imunitet i bolje zdravlje organizma općenito.