Upala pluća je bolest pluća koju zovemo pneumonija, a riječ je o akutnoj infekciji plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola, takozvani intersticij.
Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika, pa da spomenemo da su to bakterije, virusi, gljivice, a može nastati i udisanjem prašine, kemijskih iritansa, hrane ili povraćenog sadržaja.
Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem, vrućica i ponekad bol u prsima. Obično se simptomi razvijaju tijekom nekoliko dana i ponekad su udruženi s upalom poplućnice, bolesti koju zovemo pleuritis.
Bakterijska pneumonija vrlo se često razvija nakon infekcije gornjeg dišnog sustava. Početak je obično nagao, s jednokratnom zimicom i tresavicom. Karakteristični su znakovi poput tresavice koju prati vrućica, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja i otežano disanje. Mnogi bolesnici, osobito oni visoke životne dobi, mogu imati podmuklije simptome. Stariji bolesnici mogu imati samo jedan od sljedećih simptoma: vrućicu, kašalj, slabost ili, što je osobito često, konfuziju.
Atipične pneumonije, u pravilu, imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se klinički simptomi razvijaju postupno. Temperatura raste postupno, a naraste i do visoke vrijednosti, ali je izuzetno rijetko praćena tresavicom. Česti su i drugi, takozvani opći simptomi kao što su glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev.
Kašalj se obično zapaža nakon 3 do 4 dana, a redovito je suh i nadražajan, bez mogućnosti iskašljavanja. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u bakterijskim pneumonijama, često tek nakon rendgenskog snimanja pluća. Virusne pneumonije se obično ne mogu i razlikovati od ostalih, ali su po simptomima i znakovima bolesti te po ostalim nalazima sličnije atipičnim pneumonijama.
Prvi znakovi ove bolesti su drhtavica, povišena tjelesna temperatura i brzo i kratko disanje. Javljaju se bolovi u prsima, glavobolje, suhi kašalj, a može doći i do težih komplikacija ukoliko se liječenju ne prioni odmah. Suhi kašalj može imati smeđe ispljuvke.
Jačajte svoj organizam prirodnim sokovima, voćem, čajevima, hladnim pranjima i tuširanjima , a ako se razbolite, prvenstveno je potrebno ležati u krevetu i mirovati. Pijte čajeve od hrena, bijelog sljeza i majčine dušice. Inhalirajte se eteričnim uljima od borovih iglica ili lovora više puta dnevno.
Skidajte povišenu tjelesnu temperaturu medikamentima, u savjetu s liječnikom. Najugroženija skupina su pušači, mala djeca i starije osobe. Nastojte izbjegavati stres!
Čaj od hrena možete i sami pripremiti od 30 grama korijenja hrena kojeg stavite u litru vode i ostavite da odstoji 12 sati.
Kultni horor filmovi mnogima su odlična zabava, osobito u vrijeme Halloweena. Ali nakon što ste…
Dana 17. studenog 2024., Stipe Miočić, jedan od najvećih teškaša u povijesti MMA-a, objavio je…
Casablanca film je jedan od onih filmova koje prepoznajete čak i prije nego što ih…
Rijeka će 16. i 17. studenog postati središte holističkog zdravlja, duhovnosti i osobnog razvoja. Ove…
Celijakija je autoimuna bolest koja se aktivira glutenom, proteinom prisutnim u žitaricama kao što su…
Sport i natjecanje na svjetskoj sceni oduvijek su izazivali ne samo interes i uzbuđenje, već…