Zbog čega ih zovemo ‘dobre bakterije’?

Posljednjih godina jako puno čujemo za probiotike, odnosno za dobre bakterije koje žive u našem organizmu. Zbog čega su tako dobre, pa da smo ih i nazvali dobrima?

Probiotic dolazi od grčke riječi bios, što znači život.

Iako se probiotici spominju tek odnedavno, trebamo biti svjesni činjenice da su oni prisutni u našem tijelu, te formiraju jednu simbiozu, sve od našeg postanka.

Ti se nepatogeni mikroorganizmi kao normalni stanovnici nalaze u našoj usnoj šupljini, u crijevima, rodnici i na koži. Oni podržavaju naše zdravlje, a da na to ne obraćamo pažnju. Ove mikroorganizme u tijelo možemo unijeti hranom, te tako u slučaju potrebe nadomjestiti njihov broj.

Tako na primjer, konzumiranjem fermentiranih mliječnih proizvoda ili kiselog kupusa i repe u naš organizam unosimo spomenute mikroorganizme, a oni dalje svojom prisutnošću čuvaju zdravlje našeg organizma od drugih, štetnih organizama.

Broj tih mikroorganizama je jako velik, no to nas ne treba plašiti. Da budemo precizniji, broj bakterija koje žive na i u našem organizmu daleko je veći nego što naše tijelo ima stanica. Ljekovitu snagu korisnih bakterija danas sve više i više proučavamo, pa tako i otkrivamo njihove pozitivne strane. Iako bakterije, još uvijek, najčešće doživljavamo kao uzročnike raznih bolesti, trebamo znati da nam one isto tako i pomažu. Najbolji primjer pozitivne simbioze čovjeka i dobrih bakterija jeste naša probava. U našoj probavi, glavna uloga dobrih bakterija je da uzročnik mnogih bolesti eliminiraju na vrijeme, istodobno potpomažući zdraviji rad organizma.

Danas imamo proizvod koji se lako pronađe u trgovinama, a to je probiotički jogurt. Naime, riječ je o jogurtu obogaćenom ovim malim, ali jako vrijednim organizmima koji štite crijevnu floru od razarajućeg djelovanja antibiotika. Neka naučna istraživanja su dala rezultate kako ove dobre bakterije uspješno nadomjeste oštećenu crijevnu floru, što je kod nekih pacijenata zaustavilo dijareju.

Osim toga, dobre bakterije bi mogle potisnuti i viruse koji su uzročnici mnogih bolesti, a isto tako i ojačati obranu tijela.

Na kraju da zaključimo temu: Bez brojke od milijardu probiotičkih bakterija, koje su nastanile naša crijeva, nema dobre probave. To znači da ostaju neprobavljeni ostaci hrane, truležni i fermentirani otrovi u našem organizmu. Naime, dobra probava je uvjet da se osjećamo dobro i sretno, što je ključ našeg zdravlja.