Višestruka svjetska rekorderka i prvakinja u ronjenju na dah zaštitno je lice 15. ZeGeVeGe festivala

Lidija Lijić poziva sve da urone u bogatstvo veganskih namirnica na 15. ZeGeVege festivalu

Za Lidiju Lijić nedovoljno je reći da je svestrana. Arhitektica i ronilica na dah, koja se bavi i fotografijom, sportskim penjanjem, alpinizmom i avijatičarstvom, voditeljica hrvatskog ogranka organizacije Sea Shepherd Conservation Society, Guinnessova rekorderka s najvećim zaronom na svijetu, u zaronu ispod leda i najvišem zaronu u Himalaji, svjetska i europska prvakinja u ronjenju na dah, sada je i zaštitno lice novih plakata Prijatelja životinja.

Dojmljivim jumbo plakatima, koji će se moći vidjeti na ulicama Zagreba, Splita, Rijeke i Zadra, ova 42-godišnja snažna žena, koja je posvećenost moru prozvala svojim stilom života, poziva sve da izaberu vegansko za spas mora i posjete 1. i 2. rujna 2023. na zagrebačkom Europskom trgu 15. ZeGeVege festival održivog življenja.

Lidija Lijić – direktorica svjetske organizacije za zaštitu i očuvanje mora i oceana

Kao direktorica Sea Shepherda Hrvatska, svjetske organizacije za zaštitu i očuvanje mora i oceana koja se već 40 godina aktivno bori za opstanak ugroženih vrsta i očuvanje ribljeg svijeta, Lidija Lijić će na ZeGeVegeu 2. rujna 2023. u 12:30 sati objasniti kako odabirom veganskog načina života svaki pojedinac može odigrati veliku ulogu u zaustavljanju odumiranja mnogih vrsta i spašavanju mora i planeta. Podijelit će sa svima i kako joj veganska prehrana pomaže u sportskim uspjesima. Također, pozvat će sve da se na www.zabranimo-koce.net informiraju o djelovanju pridnenih koća na Jadransko more i potpišu peticiju za njihovu zabranu.

„Tijekom gotovo dva desetljeća, koliko profesionalno ronim, svjedočim tome koliko se podmorje progresivno osiromašuje. Malo je reći da je stanje života u oceanu kritično. Premalo se priča o tome koji su uzroci toga, a još manje spominje onaj glavni: uzgoj životinja radi hrane i pretjerani izlov riba. Ako nastavimo ovako, do 2050. godine više neće biti riba u morima i oceanima.Vrijeme je da se probudimo, educiramo, osvijestimo i započnemo s promjenama. Vrijeme je da odaberemo vegansko za spas mora, šuma i cijeloga planeta”, izjavila je Lidija. Pozvala je sve da urone u bogatstvo veganskih namirnica na 15. ZeGeVege festivalu, gdje će svi moći probati veganska morska jela, poput veganskog sushija.

Zemlja je izgubila polovinu divljih životinja u posljednjih 40 godina

Prema svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF, zbog zagađenja, uništavanja staništa i nemilosrdnog lova, Zemlja je izgubila čak polovinu divljih životinja u posljednjih 40 godina. Uzgoj životinja radi mesa, jaja i mlijeka iznimno loše utječe na cjelokupno zdravlje planeta, a posljedice se očituju u klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju, odumiranju šuma, gubitku bioraznolikost itd. Čak ni sav svjetski promet ne djeluje toliko devastirajuće na okoliš kao uzgoj životinja za hranu. No naši oceani i mora, odnosno bića koja žive u njima, suočeni su s najstrašnijom prijetnjom. U posljednjih 50 godina ribolovom je istrijebljeno 90 posto velikih ribljih populacija. Ribolov pustoši svjetska mora i oceane te dovodi u pitanje opstanak raznih morskih organizama i vegetacije bez kojih je život u moru narušen i pred izumiranjem. Bogata bioraznolikost mora i rijeka od iznimne je važnosti za zdravo funkcioniranje prirodnih procesa koji se odvijaju u morima i slatkovodnim vodama, a koji itekako utječu i na život čovjeka.

Golemu ulogu u uništavaju okoliša i života u moru ima i koćarenje, koje osiromašuje riblja podvodna naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa, ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija, uzrokuje kiselost mora, utječe na globalno zatopljenje, zagađuje planet i svakodnevno ubija stotine tisuća morskih životinja od kojih su mnoge ugrožene i pred izumiranjem. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u posljednjih 50 godina izgubljeno 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni upravo u Jadranskome moru s gubitkom od čak 50 %.