Što su to enzimi i koja im je uloga u našem tijelu?

Neki ih zovu nosiocima života. Ne mogu se proizvesti industrijski, a lako se unište termičkom obradom namirnica. Što su enzimi i koja im je uloga u našem organizmu?

Enzimi upravljaju kemijskim procesima u organima ljudi, životinja i biljaka. Enzime je 1940. godine otkrio istraživač Edvard Hauel. On je shvatio da su oni nosioci života kod svih živih bića i oni elementi naše ishrane koji nose život, ukoliko nisu uništeni kuhanjem, odnosno termičkom obradom. Enzime, možemo naći samo u živoj, nekuhanoj hrani, a poznato je da se ne mogu industrijski proizvoditi. Što su točno enzimi, i koja je njihova uloga? Naime, riječ je o vrlo specifičnim supstancama koje pokreću vegetativni život u svim biljnim i životinjskim stanicama, kao i u stanicama čovjeka. Bez enzima nema diobe stanica, nema rasta i razmnožavanja. Enzimi da budemo precizniji, upravljaju kemijskim procesima u pojedinačnim organima kod čovjeka, životinja i biljaka.

Enzimi su dobri za novu energiju, veću izdržljivost i obranu od bolesti

U našem tijelu postoje dvije vrste enzima. Jedni su takozvani endogeni, koje nazivamo i fermentima. Oni nastaju u žlijezdama probavnih organa, pa stoga reguliraju sam proces probave. Oni drugi enzimi, takozvani ‘pravi’enzimi, su egzogeni. Oni u našem tijelu izvršavaju sve gore spomenute zadatke, a posebno su ‘zaduženi’ za stanični metabolizam. Oni su neusporedivo važniji od vitamina, kojima bismo prije mogli pripisati funkciju pomoćnih materija u službi enzima, kojima oni zapravo služe za obavljanje funkcija u tijelu.

Za razliku od fermenata za probavu, ove enzime naše tijelo ne može da proizvede. Oni se mogu unijeti jedino izvana, preko hrane, na isti način kao i vitamini.

Što je u našoj hrani sadržano više svježih enzima, najviše u prijesnoj hrani, tako našem organizmu dajemo više nove energije pa sve više novih stanica može da se formira. To znači nastajanje nove energije, više izdržljivosti, uvećanu sposobnost obrane od bolesti. Unos svježe hrane u organizam znači i ljepotu, pravilno funkcioniranje žlijezda, pa prema tome i dobru regulaciju tjelesne težine, čišćenje krvi i staničnog tkiva od svih vrsta otpadnih materija.

Prijesna hrana koja je najbogatija enzimima je mlado povrće, sokovi od povrća, klice, prijesno mlijeko, žumance, klice iz sjemenja i slična hrana.

Bez enzima i minerali su bezvrijedni

Smatra se da je najteža posljedica nedostatka enzima uništavanje vrijednosti i svojstava mineralnih materija, kao što su kalcij, fosfor, sumpor, željezo i mnogi drugi. Naučnici smatraju da u ovom slučaju nastaju teške i podmukle bolesti, dok one druge bivaju potpomognute. Kemičari, doduše, tvrde da se kuhanjem mineralne materije ne uništavaju i oni su djelomično u pravu. Ipak, poslije kuhanja više nema enzima, koji su za mineralne materije organski vezani.

Prijesna hrana sprječava i kvarenje zuba, a time i čitav niz drugih bolesti, nastalih zbog nepravilne ishrane, kao što su artroza, išijas, oštećenja i poremećaji u zglobu kuka i na kičmi. Kosti pođu da popuštaju jer ne primaju dovoljno hranljivih materija, pa nastupa uklještenje živaca takozvani išijas.

Najčešće vrste lomova kostiju također su posljedica takvog nedostatka u ishrani. Tu pomažu samo kalcijem bogato sirovo mlijeko i prijesna hrana. Usporedo s nedostatkom mineralnih materija događa se i opterećivanje krvi i tjelesnih organa otpadnim materijama iz hrane, što izaziva novi niz bolesti. Kuhana hrana višestruko izaziva taloženje otpadnih materija i kiselina, koji dospijevaju u krv, radi eliminacije prirodnim putem. Budući da takvom zadatku organi za izlučivanje nisu dorasli, mnogo toga ostaje u tijelu i izaziva bolesti. Neke od kiselina koje se sakupljaju u tkivima mišića i zglobova kristaliziraju se, pa nastaju reumatizam i artritis. Druge neupotrebljive supstance talože se na drugim mjestima u tijelu, pa nastaju zakrečenje arterija, visok krvni tlak, bolesti srca, žučni kamenci, različite kožne bolesti i nebrojene druge bolesti i tegobe.

Naglašavamo da je u periodu navikavanja na prijesnu hranu neophodno koristiti iđirot. Njegovom upotrebom postiže se da organizam vremenom prihvati prijesnu hranu, a eliminira se nadimanje.