Srčani infarkt – Za prevenciju srčanih udara potrebno je vježbati, bilo da je riječ o trčanju, vožnji bicikla, šetnji ili plivanju u bazenu, bitno je da se krećete

Srčani infarkt je najčešći uzrok smrti. Neke statistike pokazuju da svakih 10 minuta jedna osoba u Njemačkoj umre od srčanog infarkta. Do infarkta dolazi zbog sužavanja žila uslijed arterioskleroze koja dovodi do oštećenja srčanog tkiva. Srce tada ne dobiva dovoljno krvi i kisika.

Uzroci za nastanak srčanog infarkta su ugrušak ili spazam jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju srčani mišić, takozvane koronarne arterije.

Ta pojava, kao i neka druga slična stanja dovode do blokiranja dotoka kisika u područje srca, što dalje dovodi do oštećenja ili odumiranja stanica u tom području. Ovo se najčešće događa u koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom. Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića.

Faktori rizika su dobro poznati, a među njima svakako treba spomenuti pušenje, hipertenziju, hipotenziju, dijabetes melitus, hranu bogatu masnoćama, visoke koncentracije kolesterola u krvi (LDL), i gojaznost. Svakako treba napomenuti i da osobe iznad 65 godina starosti imaju povećan rizik od srčanog infarkta, a tu je i nasljedni faktor.

Ujedno, bolest više pogađa muški dio populacije. Rizik povećavaju osobna ili obiteljska sklonost oboljenjima koronarne arterije, cerebrovaskularne bolesti, oboljenje perifernih žila, angina ili bubrežno zatajenje koje zahtijeva hemodijalizu.

Okidač ponekad, premda rijetko, može biti neočekivani veliki stres. Kod starijih osoba rizični faktor može biti naprezanje pri defekaciji.

Kod prvih znakova infarkta potrebno je odmah otići u bolnicu. Oslobodite se uske odjeće, otvorite prozore i legnite, te se nastojite što manje uzrujavati.

Znakovi upozorenja mogu se primijetiti već nekoliko dana unaprijed. Znakovi upozorenja su: pretjerano znojenje, opća slabost i umor, otežano disanje, zgrčenost, hladnoća, uzrujanost, visoki puls, te jaki bolovi u prsima koji se nastavljaju u lijevu ruku.

>> Srčani infarkt

Terapija je bazira na bazičnoj hrani sa svježim povrćem i sa što manje mesa. Izbjegavajte sol, a češnjak jedite u svim oblicima. Nastojite sniziti krvni tlak i održati tjelesnu težinu normalnom, uzimajte vitamin C i sirovu mrkvu.

Za prevenciju srčanih udara potrebno je vježbati, bilo da je riječ o trčanju, vožnji bicikla, šetnji ili plivanju u bazenu, bitno je da se krećete.