Povišeni ili sniženi krvni tlak – Riječ je o pritisku krvi na stjenke krvnih žila, odnosno arterije u svakom dijelu našeg tijela

Problemi s krvotokom mogu biti i hipertonija (povišeni krvni tlak) ili hipotonija (sniženi krvni tlak). Za ovakva stanja nisu poznati uzroci, no u većini slučajeva glavna poveznica s ovim stanjima je stres. Normalni tlak iznosi 140/90, a čak 25% stanovništva zapadne civilizacije ima povišeni krvni tlak.

Krvni tlak je u stvari pritisak krvi na stjenke krvnih žila, odnosno arterije u svakom dijelu tijela.

Znamo da krv protječe kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca, koje pumpa krvi tako stvara tlak potreban za cirkulaciju krvi kroz organizam. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca, tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce, tlak se snižava.

Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnoga tlaka, gornja i donja vrijednost.

Krvni tlak je promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta.

Krv se iz srca do svih stanica prenosi krvnim žilama koje zovemo arterijama. Tlak koji krv vrši na stjenke arterija zovemo krvnim tlakom. Sa svakim otkucajem srca (60-70 puta u minuti), krv se pod tlakom ubacuje u arterijski sustav. U tom trenutku je krvni tlak najviši i zovemo ga sistoličkim tlakom. U periodu između dva otkucaja, kada se srce odmara, krvni tlak je niži i tada ga zovemo dijastoličkim tlakom.

Vrijednost krvnog tlaka uvijek se izražava s dvije brojčane vrijednosti. Prva, viša vrijednost, uvijek predstavlja sistolički tlak, a druga, niža vrijednost, predstavlja dijastolički tlak.

Jedinica u kojoj se izražavaju vrijednosti krvnog tlaka je milimetar žive (mmHg). Pravilo je da se vrijednost krvnog tlaka zapisuje se tako da se napiše na primjer 120/80 mmHg, što znači da je 120 mmHg sistolički, a 80 mmHg dijastolički tlak.

Tlak od 160/95 već ugrožava organe poput mozga, srca i bubrega, a prisutni su osjećaj slabosti, umanjene radne sposobnosti, umaranje, iscrpljenost, crvenilo kože i prekomjerno znojenje.

Redovito mjerite krvni tlak, najbolje ujutro. U slučaju povišenog krvnog tlaka načinom života bi trebalo djelovati na njega, a to podrazumijeva smanjivanje korištenja soli, jedenje poriluka, češnjaka i luka, te izbjegavanje previše slatkog, šlaga, mesa, bijelog kruha, tjestenine od jaja, ribu iz ulja, kolače i morske plodove.

Krećite se što više na svježem zraku, a kavi, čaj i alkohol pijte umjereno. Pušenja se skroz ostavite.

Eterična ulja na bazi lavande i limuna pomažu pri snižavanju krvnog tlaka, te čajevi od matičnjaka, imele i bijelog gloga.