Poremećaj spavanja i nedostatak sna

Imate problema sa spavanjem, odnosno neki poremećaj sna? Pročitajte malo o tom problemu, i saznajte kako do njega dolazi.

Najveći broj ljudi, čak njih oko 60% spava između šest i osam sati dnevno, 36% ljudi spava više od osam sati dnevno, dok manje od 4% spava manje od šest sati na dan.

Stručnjaci se slažu da ne postoji razlika o potrebama spavanja između muškaraca i žena. Svima je podjednako potreban san da bi pravilno funkcionirali.

Ne znate prepoznati poremećaj sna? Ako ste osoba koja se budi umorna i osjećate se neispavano, možda je poremećaj sna baš problem koji vi imate. Jako je važno znati da osjećaj pospanosti i težine u nogama te očnim kapcima koji se proteže cijeloga dana nije normalan. Možda se ne radi o poremećaju sna, ali spomenuti osjećaj koji remeti čovjekov život, svakako nije normalan i treba se ustanoviti uzrok te ga liječiti.

Spavanje i sanjanje su neophodni za jutarnje odmorno buđenje. Normalno stanje je kada se osoba osjeća odmorno nakon buđenja i zadržava taj osjećaj tijekom narednog dana. Dugotrajno iscrpljivanje i nespavanje dovodi do teških nenormalnosti u funkcioniranju mozga. Mnogi istraživači zastupaju teoriju da dnevni umor sintetizira supstancu koja se zove Hipnotoksin, a koja aktivira dio mozga – retikularnu formaciju koja je zadužena za spavanje. Spavanje nije samo stanje svijesti već i stanje izmijenjene tjelesne kemije. Slabo ili nikakvo spavanje dovode do umora, slabije koncentracije, anksioznosti, nemogućnosti obavlja koordiniranih pokreta, nerazumljivog govora, oštećenja vida i drugih problema.

Simptomi poremećaja spavanja – kako prepoznati ovaj poremećaj?

Ukoliko primjećujete sljedeće simptome vjerojatno imate problema sa poremećajem spavanja. Budite se sa osjećajem umora nakon sedam ili osam sati spavanja. Doživjeli ste spontano padanje u san za vrijeme sastanaka i društvenih događanja. Imate neugodan osjećaj gmizanja i trnci u nogama praćeni neodoljivom potrebom za pomicanjem nogu. Imate vrlo glasno hrkanje i nemiran san. Sve su to simptomi koji mogu upućivati na poremećaj spavanja.

Za vrijeme određenih faza spavanja luči se niz hormona koji pomažu u regulaciji metabolizma i ostalih faktora koji utječu na zdravstveno stanje. Promjena strukture sna može dovesti do osjećaja umora i pospanosti, pa čak i povećati rizik od nastanka cijelog niza ozbiljnih medicinskih stanja.

Problemi sa snom

Treba razlikovati probleme sa spavanjem, primarne poremećaje sna i poremećaje sna koji su uzrokovani nekim medicinskim stanjem. Problemi sa spavanjem često nastaju zbog loše higijene spavanja, odnosno loših navika. Radi se o navikama i faktorima okoline na koje se može utjecati i koje je moguće kontrolirati. Ovdje spadaju pušenje, konzumiranje alkohola ili kofeina, intenzivno vježbanje ili konzumiranje velikih obroka hrane prije spavanja. Tu su također i umor uzrokovan promjenom vremenskih zona prilikom putovanja i psihološki stresovi koji dovode do otežanog uspavljivanja ili spavanja, poput rokova na poslu, ispita, bračnih konflikata ili poslovnih kriza.

Kao najčešći poremećaji spavanja navode se: poremećaj rem faze sna, noćni strahovi, škrgutanje zubima (bruksizam), sindrom nemirnih nogu, apneja u snu, Klajn-Levinov sindrom, pričanje u snu (somnilokvija) i narkolepsija.