Aminokiseline su gradivni blokovi proteina koji su bitni za cjelokupno funkcioniranje organizma

Aminokiseline su gradivni blokovi proteina koji su bitni za cjelokupno funkcioniranje organizma. Konkretno, postoji devet aminokiselinama koje se smatraju bitnima. Aminokiseline pronalazimo u različitoj hrani, pa da vidimo što su i koje namirnice su više bogate ovim nutrijentima.

One se moraju dobiti kroz prehranu jer ih tijelo ne može stvoriti dovoljno.

Nabrojat ćemo te aminokiseline te namirnice koje su njima bogate.

Donosimo popis namirnica koje su izrazito bogate aminokiselinama.

Aminokiseline u hrani

Već smo ukratko spomenuli zbog čega su aminokiseline važne za naš organizam i kako one djeluju. U nastavku ćemo predstaviti namirnice koje imaju veći postotak aminokiselina, odnosno namirnice koje trebate jesti da bi u organizam unijeli dovoljnu količinu ovih elemenata.

Naravno, ako već pazite na prehranu i jedete raznoliko, vjerujemo da je unos aminokiselina kod vas već optimalan. Ako pak ne pazite na svoje zdravlje, jedete stalno istu hranu onda bi mogli pripaziti da s vremena na vrijeme konzumirate ove namirnice.

Leucin: bademi, kokos, papaja, masline, orasi i marelice
Izoleucin: sir, riba, meso, kikiriki, sezam, masline, pistacije i bademi
Valin: rajčice, jabuke, nar, mrkva, repa, metvica, cikla i slatka buča
Lizin: krastavac, celer, metvica, kruška, papaja, grožđe, jabuke, mrkva i špinat
Treonin: papaja i većina zelenog lisnatog povrća
Triptofan: cikla, celer, špinat, repa i mrkvea
Metionin: češnjak, kupus, jabuka cvjetača
Fenilalanin: špinat, rajčica, metvica, cikla, jabuka i ananas
Histidin: krastavac, mrkva, češnjak, luk, repa, ananas, papaja, jabuka, mrkva i rotkvica

Drugih jedanaest neesencijalnih aminokiselina su one koje tijelo može samo sintetizirati. One možda neće biti potrebne za izgradnju proteina, ali služe za mnoge funkcije zadužene za stvaranje optimalnog zdravlje. Alanin je primjerice važan za uklanjanje toksina tijekom vježbanja, a također djeluje i kao antioksidans. Taurin je značajan za funkcije mozga.

Arginin: mrkva, cikla, krastavac, salata, krumpir i zeleno lisnato povrće
Alanin: paprika, jabuke, grožđe, naranče, bademi, jagode, repa i celer
Asparagin: jaja, govedina, riba i plodovi mora, krumpir, cjelovite žitarice i mahunarke
Aspartinska kiseline: rajčice, repa, limun, jabuke, grejp, dinja i celer
Cistein: djetelina, cikla, cvjetača, luk, češnjak, ananas i grožđice
Glutamin: jogurt, sir, govedina, riba, kupus, špinat i mlijeko
Glutaminska kiselina: mrkva, repa, celer, špinat, papaja i kupus
Glicin: češnjak, krumpir, naranče, lubenica, bademi, šipak i metvica
Prolin: cikla, mrkva, krastavac, smokve, masline, grožđe, naranče, kokos, bademi i salata
Serin: češnjak, luk, mrkva, špinat, kupus, jabuke i papaja
Tirozin: cikla, salata, metvica, špinat, paprika, šljive, trešnje, dinje i smokve