Kupusnjače su odličan izvor vitamina – Koje su to namirnice?

Kupus, kelj, prokelj, keleraba, karfiol i kineski kupus preporučuju se za ishranu tijekom hladnih dana, kad treba unositi što više vitamina.

Sve te vrste su zapravo varijeteti obitelji Brasicae. Sve su dvogodišnje biljke čije se sjeme i mlade stabljike teško raspoznaju. Tek kada malo porastu, mogu se uočiti njihove karakteristične osobine.

Ove biljke se kod nas uzgajaju kao rani proljetni ili kasni jesenji usjevi. Bogate vitaminima i mineralima, kupušnjače su slične po hranjivosti. Kupus, recimo,sadrži više kalcija od ostalih biljaka koji se koriste u ljudskoj ishrani (oko 2440 mg / 100 g), zatim željeza, sumpora, magnezija i fosfora, a vitamina C ima koliko i limun ili naranča.

Tu su još vitamin B, provitamin A i drugi. Kelj je hranjiviji od kupusa glavičara, ali za razliku od njega ne može da se kiseli. Njegov ukus je blag i prijatan. Kelj se prepoznaje po naboranom lišću jake izražene nervature, pa stoga njegove glavice nisu nikad čvrste i zbijene kao kod kupusa. Bolje podnosi mrazeve, sušu i visoke temperature od ostalih kupusnjača.

Koje su namirnice na koje se misli kada kažemo kupusnjače?

Prokelj ili kelj pupčar je izuzetno hranjiv, prijatnog ukusa i od njega se spremaju raznovrsna jela kao što su salate, čorbe, a može i da se poha, kiseli ili zamrzava.

Po mnogima, najljepši među kupusnjačama je karfiol sa svojom “ružom” – bijelom glavicom, koju obrazuju skraćeni i zbijeni dijelovi cvasti. Osim izgleda, on je i po ukusu i hranjivoj vrijednosti ispred ostalih kupusnjača. Preporučuje se kao dijetalna hrana djeci i bolesnicima. Od karfiola se spremaju brojna ukusna jela, a dobar je i u turšiji.

Poput karfiola i cvast brokule se svrstava u delikatesno povrće koje se priprema na sličan način.

Lisnati kupus, poznatiji kao raštan, sve se više nameće svojim specifičnim ukusom. Koristi se za kuhana jela.

Kineski kupus, koji se u istočnoj aziji masovno uzgaja, sve češće se može vidjeti i kod nas, mahom u restoranima s kineskom kuhinjom. Lako se prepoznaje po izduženim i zbijenim glavicama, mada ima i onih koje ne formiraju glavicu već, poput salate, imaju izdužene tamnozelene listove.