Koje su namirnice najbogatije vitaminima, time i najbolje za vas i vaše ukućane?

Kontinuiranim konzumiranjem svježih i zdravih sezonskih namirnica vi stvarate zalihe zdravih elemenata u vašem organizmu. Tu su jako važni antioksidansi, poput vitamina, minerala, fitonutrijenata i aminokiselina te omega 3 masne kiseline.

Kako nam dolaze hladniji dani, i zimsko doba usredotočili smo se na to kako da vam pomognemo da bez bolesti dočekate proljeće i toplije vrijeme.

Riječ je dakle o cjelogodišnjem zadatku, jer upravo konstantnom konzumacijom svježih i sezonskih namirnica stvaramo u organizmu zalihe koje su nam kasnije potrebne. Vitamini koje ćemo izdvojiti kao najpotrebnije su vitamin A, C i E, te minerali koji imaju antioksidativno djelovanje, poput mangana, bakra, željeza, cinka, selena i magnezija.

Svi nabrojani sastojci najbolji su kada se konzumiraju putem hrane jer je tada najsigurnija apsorpcija. Hrana sadrži i druge hranjive tvari koje djeluju sinergijski s određenim vitaminom, mineralom, fitonutrijentom, aminokiselinom te omega 3 masnom kiselinom time potiče njegovu fiziološku funkciju u tijelu i tako pridonosi optimalnom zdravlju.

Namirnice koje su bogate antioksidansima

Vitaminom A su bogate namirnice poput mrkve, batata, tikve, marelica, suhi šljiva, grejpa, teleće jetre, špinata i brokule. Vitamin C pronalazimo najviše u citrusima, bučinom sjemenu, batatu, brokuli, jagodama, paprikama, kupusu, celeru, peršinu, brokulama, kiviju, malinama i ananasu.

Vitaminom E obiluju suncokretove sjemenke, masline, bademi, kivi, raštika i kelj. Mangan pronalazimo u cimetu, raštici, malinama, češnjaku, zobi, slanutku, cikli, pšenici i sjemenkama lana. Bakar je jako zastupljen u namirnicama poput teleće jetre, šampinjonima, blitve, sezama, kelja, indijski oraščića, rajčice, suncokreta, đumbira, batata, kivija i bućinih sjemenki.

Željezo najbolje možemo uzeti iz špinata, blitve, brokule, kelja, leća, divljači i bundevine, odnosno bućine sjemenke. Karotenoide pronalazimo u batatu, mrkvi, buči, raštici, blitvi, celeru, brokuli, a selen u češnjaku, zobi, ječmu, srdeli, telećoj jetri, jajima i suncokretovim sjemenkama.

Omega 3 masne kiseline najbolje uzimamo iz plave ribe i lanenih sjemenki.

Za imunitet je iznimno važno da organizam, pogotovo dječji ne opterećujemo nepotrebnim namirnicama poput jednostavnih šećera i ugljikohidrata iz raznoraznih slatkiša.

Obroke pripremajte kod kuće – Najbolje je slatkiše i grickalice pripremati kod kuće zajedno s djetetom. Tada birate najbolje sastojke i znate što ste stavili, a i dijete je sudionik pripreme pa će rado konzumirati ono što je pripremalo.

Kao ideju za doručak možete ponuditi grejp s jogurtom i žitaricama, ručak štapići batata s kiselim zeljem, bučinim uljem i češnjakom, međuobroci su ispunjeni štapićima mrkve i celera s namazom od suncokretovih sjemenki, a za desert poslužiti kuglice od suhih šljiva. Naravno da se dane namirnice mogu kombinirati i drugačije, a u nedostatku vremena mogu se i samostalno pojesti. Eto kako uz malo truda i mašte naš organizam svakodnevno može biti ispod antioksidativnog štita.

Izvor: Klokanica.hr