Kako protiv grlobolje? Naučite se oduprijeti raznim sezonskim oboljenjima poput prehlade, gripe i grlobolje

Respiratorne infekcije (RI) čine grupu bolesti različite etiologije koje se manifestiraju općim simptomima kao što su suho i bolno grlo, otežano gutanje, teškoće prilikom disanja, kašalj i povišena temperatura.

Naučite se boriti protiv grlobolje, izbjeći bolest ili umanjiti simptome…

Bolesnici sa RI su najčešći posjetioci zdravstvenih ustanova, što je naročito izraženo kod pedijatrijske populacije. Ukoliko su tretirane na vrijeme, rijetko prelaze u kronične oblike. Učestalost ovih infekcija je usprkos velikom napretku u medicini u smislu dijagnostike i izbora terapije ostala jednaka. To je vjerojatno zbog toga stoje disajni sistem čovjeka u stalnoj izloženosti i utjecaju vanjske sredine i kontakta ljudi (jednostavan prijenos kapljičnim putem i dodirom).

Više od 450 različitih mikroorganizama se smatra uzročnicima respiratornih infekcija čovjeka. Tu spadaju bakterije i virusi. Od ukupnog broja propisanih antibiotika 70 posto se propisuju za liječenje RI, dok na sve ostale infekcije otpada preostalih 30 posto. Postavlja se pitanje da li je kod RI zaista potrebna ovolika upotreba antibiotika ili se one mogu liječiti i na druge načine.

Klinički se RI mogu manifestirati različitom težinom bolesti, što ovisi od samog organizma, njegove sopstvene otpornosti i od prirode samog uzročnika koji je izazvao upalu. Generalno se ove infekcije dijele na bolesti gornjeg i donjeg disajnog sistema. Najčešće se u praksi susrećemo sa blažim oblicima bolesti (obična prehlada) koje se ponekad mogu komplicirati sa otitisom ili sinuitisom, dok se ipak malo rjeđe javljaju teži oblici i oboljenja donjih disajnih putova.

Osnovni problemi u liječenju javljaju se zbog nemogućnosti brzog etiološkog dijagnosticiranja, odnosno točnog laboratorijskog otkrivanja uzročnika infekcije. Ukoliko bismo odmah po javljanju simptoma mogli da znamo da li se radi o bakteriji ili virusu mogli bismo izborom terapije smanjiti nepotrebnu potrošnju nekih lijekova, smanjiti učestalost i štetnost neželjenih djelovanja istih, kao i utjecati na sve veću rezistenciju bakterija prema antibioticima.

Više puta u toku godine se susrećemo sa oboljenjima kao što je gripa, prehlada i grlobolja

Obična prehlada predstavlja stanje koje obično nije, ali i može da bude praćeno blago povišenom temperaturom. Angina ili gušobolja predstavlja akutnu infektivnu bolest prouzrokovanu najčešće bakterijom iz grupe streptokoka. Simptomi su viša ili manja temperatura, bolovi u grlu, otečenost grla, otežano gutanje, suhoća usta i kašalj.

Gripa predstavlja teži oblik infekcije disajnog sistema, izazvana virusima influence. Lako se prenosi putem dodira sa zaraženom osobom, kao i putem zraka. U zimskom periodu se pojavljuje epidemijski u trajanju otprilike do dva mjeseca. Uglavnom je praćena sa visokom temperaturom. Primjena antibiotika u liječenju gripa nije opravdana, ali se preporučuje vakcinacija naročito rizičnim grupama (kronični bolesnici i starije osobe).

Najčešći izazivači bakterijskih respiratornih infekcija jesu Gram pozitivne bakterije. U terapiji se koriste antibiotici iz grupe penicilina, pošto njihov spektar djelovanja obuhvata ovu grupu. Tu se ukoliko je moguće liječenje vrši sa ampicilinom ili amoksicilinom, a ukoliko njihovo djelovanje ne pokazuje željene rezultate, onda se uvodi kombinacija amoksicilina sa klavulanskom kiselinom. Klavulanska kiselina sama po sebi ne pokazuje antibiotski učinak, ali ona inhibira djelovanje enzima prouzrokovanih od strane nekih vrsta bakterija koje razaraju određene peniciline, pa na taj način ova kombinacija povećava spektar djelovanja penicilina.

S obzirom da penicilini mogu da prouzrokuju alergijske reakcije, kod takvih osoba se kao zamjena koristi grupa makrolidnih antibiotika (najčešće eritromicin kao lijek zamjene za penicilin s obzirom da je vrlo sličnog antibakterijskog spektra ili azitromicin).

Tetraciklini (doksiciklin) su grupa antibiotika sa osobinom da dobro prodiru u bronhijalni sekret i sinusne šupljine, pa su korisni u liječenju akutnog i kroničnog bronhitisa i sinuitisa. Cefalosporini također mogu da budu lijek izbora u terapiji respiratornih infekcija.

Bitno je shvatiti da veliki broj infekcija koje danas svakodnevno susrećemo i koje se kod odraslih ponavljaju u prosjeku 4-7 puta u toku godine, mogu vrlo uspješno liječiti bez upotrebe antibiotika. To su najčešće lakši ili teži oblici grlobolje i to upala sluznice ždrijela, upala glasnica ili grkljana. U praksi se radom u apoteci često susrećemo za samoinicijativnom potražnjom za antibioticima što je neopravdano, jer je za terapiju često sasvim dovoljna upotreba lokalnih antiseptika za usnu šupljinu.

U tu svrhu mogu se upotrijebiti:

Čajevi sa antiseptičnim djelovanjem (čaj od žalfije koji se koristi za ispiranje grla više puta u toku dana).

Oriblete na bazi antiseptika (tope se u ustima 4-6 puta u toku dana). Vrlo su popularne i danas se nalaze u kombinaciji sa lokalnim anesteticima koji vrlo brzo umanjuju bol u grlu.

Sprejevi na bazi oralnog antiseptika za lokalnu primjenu u usnoj šupljini (vrlo jednostavnog načina primjene).

Oriblete i sprejevi na bazi propolisa (propolis je vrlo moćan prirodni antiseptik, djelotvoran i kod bakterija i virusa, ali i sredstvo za jačanje imuniteta).

Oriblete na bazi pantotenske kiseline (djelovanje kod regeneracije oštećene sluzokože, vrlo dobro sredstvo kod promuklosti).

Stoga se preporučuje da pacijenti sa simptomima grlobolje samostalno započnu liječenje ovakvom terapijom, a ukoliko se nakon 3-4 dana simptomi ne smanje ili se čak povećaju, ukoliko se javlja i porast tjelesne temperature, otežano disanje ili otečenost u grlu, potrebno je javiti se liječniku koji će odrediti da li je terapija oralnim antisepticima dovoljna ili je ipak potrebno u terapiju uvesti i odgovarajući antibiotik.