Zbog čega dolazi do bolova u koljenu, ozljeda koljena, i što učiniti kada koljeno zaboli?
Sve su to pitanja koja postavljaju mnogi, pa evo par odgovora, za koje se nadamo da će vam pomoći.
Veliki broj ljudi radi početničku grešku, a to je naglo započinjanje s treningom. Entuzijazam je poželjan, kao i motivacija, no treba razraditi i definirati plan treninga i pametno startati s tjelesnom aktivnošću. To će nam pomoći da kasnije budemo redovni sa treninzima, te da izbjegnemo moguće ozljede. Poželjno je prije nego započnemo sa treniranjem posavjetovati se s liječnikom opće prakse, što se posebno odnosi na osobe s već dijagnosticiranim ili liječenim zdravstvenim problemom kao što je nizak ili visok krvni tlak, oslabljen imunološki sustav, povišen kolesterol ili povišena razina šećera u krvi, nešto veći višak tjelesne težine i slično. Ako ne želite ići liječniku, onda se barem posavjetujte sa trenerom, kako bi se vježbe izvodile na ispravan način, i tako izbjegle moguće ozljede.
Jedna od najčešćih grešaka koje činimo jest brzoplet i nepripremljen ulazak u vrlo intenzivan trening. Na taj način naši mišići i tetive to donekle i mogu podnijeti, no kosti i hrskavice druga su priča.
Nije rijetkost da se tada bolovi pojave u dijelu koji je nužan u treningu, pa tako i u koljenu. Prije svega, trebate znati da je hrskavica, u primjerice koljenu, tkivo koje se mijenja ovisno o fizičkoj aktivnosti. To znači da uslijed učestale tjelesne aktivnosti mišići postaju veći i snažniji, kosti gušće, tetive deblje, a hrskavice tvrđe i otpornije. U čemu je onda problem?
Prirast i razvitak mišićne mase golim je okom vidljiv iz dana u dan, kao i osjetno poboljšanje funkcije pojedinih unutarnjih organa, primjerice bolja funkcija pluća ili organa probavnog sustava. No, metabolizam hrskavice ponešto je drugačiji od navedenih primjera. Za razliku od ekspresno razvijajućih mišića, hrskavici je potrebno znatno više vremena, čak nekoliko mjeseci, kako bi donekle izmijenila vlastitu strukturu i postala otpornija na veća fizička opterećenja ili naglije pokrete tijela. Zbog toga moramo biti strpljivi, slušati savjete i trenirati na ispravan način.
Bol se najčešće pojavljuje u hrskavici na pateli koljena. Već smo spomenuli, to je dio koji je najviše izložen stresu i naporu prilikom izvođenja vježbi snage, kao i prilikom trčanja. Vrlo je lako moguće da je spomenuta hrskavica već ranije omekšana iz nekog drugog razloga, te uzrokuje nelagodnu i hrskanje kao i bolove pri intenzivnijoj fizičkoj aktivnosti.
Povremena bol u koljenu normalna je i uobičajena pojava, te vas ne treba uznemirivati. Bol je moguće ublažiti, čak i sanirati u potpunosti, samo je treba tretirati na primjeren način. O bolnom koljenu poželjno je voditi brigu od samog početka aktivnijeg treniranja, dok uopće ne dođe do pojave boli. Preporučuje se razgibati koljeno bez opterećenja prije započinjanja bilo kakve fizičke aktivnosti. Dobro je leći na pod leđno, podignuti nogu tako da s ostatkom tijela noga tvori pravi kut dok je druga noga i dalje na podu. Podignutu nogu savijte u koljenu pa ponovo ispružite. Postupak ponavljajte 1 minutu, te ponovite sa suprotnom nogom. Uz samo koljeno poželjno je ojačati okolne mišiće. Vježbe za jačanje tih mišića klasične su vježbe snage za donji dio tijela, koje umjerenim intenzitetom i bez opterećenja možete izvoditi i kod kuće i u teretani. Opet da ponovimo, važno je vježbati umjereno, postupno povećavajući intenzitet. U protivnom doći će do kontraefekta, a to zasigurno ne želite. Prevelika tjelesna težina loš je saveznik na putu prema kvalitetnijim i funkcionalnijim kostima i hrskavicama. Jedan kilogram tjelesne težine može stvoriti opterećenje od 20 kilograma na koljeno ako se izvode nagli pokreti, kao što je recimo skakanje u vis.
Brojne kreme i gelovi, štitnici, zavoji, ulošci, hladni oblozi te prikladna obuća za trening dobar su izbor za trenutno i privremeno smanjivanje boli u koljenu. Ukoliko bol osjećate i za vrijeme mirovanja, obavezno se javite svome liječniku. Kako je liječenje ovakvih ozljeda prilično dugotrajno te vas na dulje razdoblje može udaljiti od treniranja, najveću pažnju treba posvetiti upravo prevenciji. Sama prevencija ozlijede uključuje i pravilno izvođenje vježbi te obvezno zagrijavanje i istezanje po završetku treninga.
Kultni horor filmovi mnogima su odlična zabava, osobito u vrijeme Halloweena. Ali nakon što ste…
Dana 17. studenog 2024., Stipe Miočić, jedan od najvećih teškaša u povijesti MMA-a, objavio je…
Casablanca film je jedan od onih filmova koje prepoznajete čak i prije nego što ih…
Rijeka će 16. i 17. studenog postati središte holističkog zdravlja, duhovnosti i osobnog razvoja. Ove…
Celijakija je autoimuna bolest koja se aktivira glutenom, proteinom prisutnim u žitaricama kao što su…
Sport i natjecanje na svjetskoj sceni oduvijek su izazivali ne samo interes i uzbuđenje, već…